HRVATSKA-AKTUALNO: Umjesto u džep, vatrogascima iz džepa
IMA LI PANDORINA KUTIJA VATROGASTVA DNO?
Jesmo li država političkih, zakonskih i društvenih apsurda? Ako je suditi po činjenici da unatoč redovima pred ordinacijama, porastu kriminala ili pretrpanim razredima želimo smanjiti broj medicinskog osoblja, policajaca i prosvjetara, odgovor na to pitanje je potvrdan.
A da smo svakim danom suočeni s nekim od apsurda govori i iskustvo dvojice vatrogasaca, koji su se na požarištu u Rudinama nadisali previše dima, ali im je dah zastao tek kad im je u splitskoj bolnici ukazana pomoć i pružen RAČUN.
Malo tko od nas je zaboravio nedavni požar u Rudinama, kada je vatra opasno prijetila ovom cijelom kaštelanskom naselju te hrabrost koju su pokazali vatrogasci iz svih krajeva Hrvatske kao i zračne snage Hrvatske vojske. U tom požaru, dvojica dobrovoljnih vatrogasaca DVD Kaštela iz Kaštel Starog, „nagutali“ su se previše dima, te su hitnom pomoći odvedeni u splitski KBC. Medicinsko osoblje vatrogasce je zbrinulo, dobili su terapiju i ubrzo je u Kaštela stigla vijest da su vatrogasci dobro pa su svi koji su pratili događanja u Rudinama odahnuli. No, nakon primljene terapije, prije nego što su pušteni kućama, vatrogasci su imali jednu obvezu: platiti participaciju na zdravstvene usluge, jer jednostavno - nisu imali dopunsko zdravstveno osiguranje.
Vatrogasci su bili neugodno iznenađeni, no obvezu su izvršili. Njihova priča o tome kako su „spašavajući između ostalog i državnu imovinu, toj državi morali platiti zbog nezgode koja im se pri tome dogodila“, potakla je još nekolicinu vatrogasaca da kažu i o svojim sličnim iskustvima pa se brzo zaključilo kako nije riječ o nečijoj grešci već o zakonskim propisima koji uređuju pitanja zdravstvene zaštite.
Postoje propisi, ali ne i informiranost
Tim tragom uputili smo pitanje na nekoliko adresa, a jedan od odgovora stigao nam je iz HZZO-a, u kojem navode kako dobrovoljni vatrogasci ne spadaju među one kojima se dopunsko zdravstveno osiguranje plaća na teret države, ali da postoje zakonske mogućnosti kroz koje se isto može urediti.
- U slučaju koji spominjete, prilikom ozljeđivanja dobrovoljnih vatrogasaca tijekom gašenja požara, riječ je o slučaju ozljede na radu. Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (čl.13.a) za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti obvezno se osiguravaju i „osobe koje kao članovi operativnih sustava dobrovoljnih vatrogasnih organizacija obavljaju zadatke gašenja požara, zaštite, i spašavanju u slučaju drugih nepogoda, osiguravaju mjesta gdje postoji požarna opasnost (…)“. Potrebno je da vatrogasno društvo koje ih je angažiralo podnese prijavu za osiguravanje u posebnim okolnostima za period za koji se vatrogasci angažiraju (pod uvjetom da vatrogasno društvo u državni proračun uplaćuje 0.5% doprinosa). Nakon toga, vatrogasno društvo može za konkretni događaj (slučaj ozljeđivanja vatrogasaca) sa odgovarajućom medicinskom dokumentacijom podnijeti zahtjev za priznavanje ozljede na radu. Nakon priznavanja ozljede, ozlijeđeni vatrogasci mogu ostvariti pravo na refundaciju troškova uplaćenih za participaciju (sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite) – stoji u odgovoru koji je potpisao glasnogovornik HZZO-a Nenad Korkut.
Vatrogasci u akciji
Predlagana rješenja za izmjene Zakona
Čitajući ovaj odgovor vidljivo je da su zakonski propisi ipak pretpostavili određene situacije, ali novi problem nastaje u značaju administracije kod ostvarivanja pojedinih prava. Drugi problem je i činjenica da su u DVD-ovima financije često dostatne tek za osnovnu namjenu pa se postavlja pitanje sredstava za navedeni doprinos. Isto tako, dodatni je problem što u DVD-ovima uglavnom i ne znaju za ovu zakonsku mogućnost što nas dovodi do još jednog društvenog apsurda u kojem mediji imaju ulogu glasnogovornika državnih institucija, kao i krovne Vatrogasne zajednice.
Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici također smo postavili pitanje dopunskog osiguranja dobrovoljnih vatrogasaca, a od njih nam je tek stigao odgovor kako su upravo nedavno o toj temi razgovarali na Predsjedništvu.
- U raspravi na Predsjedništvu HVZ razmatrali smo Izmjene i dopune Zakona o vatrogastvu i predlagali rješenja za problematiku koju vi navodite. Nažalost, momentalno u Zakonu o vatrogastvu to pitanje nije rješeno – kazao nam je načelnik Željko Popović.
Dvojica kaštelanskih vatrogasaca, zahvaljujući svojim društvima koji su im troškove platili, ipak neće osjetiti teret navedenog novčanog izdatka. Ali ovakve izdatke osjećaju DVD-ovi, koji su unatoč poslu kojim se bave, u određenim segmentima stavljeni na same margine.
Niz problema koje treba riješiti
A da su često marginalizirani, potvrdili su nam proteklih dana i brojni vatrogasci s kojima smo razgovarali, a svakim našim razgovorom sve više se otvarala Pandorina kutija hrvatskog vatrogastva.
Pa smo tako došli i do zanimljivih podataka po kojima gradovi u Hrvatskoj odvajaju za vatrogasce između 0.1 do 5 posto proračuna. Tako Grad Kaštela za protupožarnu zaštitu izdvaja oko 2.5 milijuna kuna godišnje, a tim sredstvima financiraju se tri DVD-a sa 10 profesionalaca te 157 operativnih vatrogasaca. Kada se uzme u obzir da je po statistici samo jedno od kaštelanskih društava za vrijeme dvodnevnog požara u Rudinama odradilo posao vrijedan najmanje 150 tisuća kuna (radni sati, oprema koja se koristila, uništena oprema i sl.), dolazi se do podatka da posao koji ova društva obavljuju daleko premašuje sve što dobiju.
Ni kornatska tragedija nije još riješena
No, svi se oni snalaze, samo im je kažu teško, kada ih ljudi optužuju za neke nezakonite radnje, poput prodaje vode, jer kažu oni vodu ne prodaju već samo naplate uslugu prijevoza. Muči ih i što se novim zakonskim propisima omogućuje raznim tvrtkama da obavljaju određena vatrogasna dežurstva i zaštitu od požara, što je DVD-ovima često dodatni izvor prihoda bez kojeg ne bi mogli funkcionirati. Isto tako, problem im je i što u Kaštelima postoji tek 9 profesionalnih vatrogasaca pa nakon požarne sezone, ako dobrovoljci nisu dostupni, knjiga pada na nekoliko slova, zbog čega je upitna kvalitetna protupožarna zaštita tijekom zimskih mjeseci. Nisu vatrogasci u potpunosti zadovoljni, iako ih njihova društva osiguravaju od eventualnih posljedica nesreće, ni činjenicom da neke osiguravateljske kuće za njih imaju posebne propise što se očituje u premijama i iznosima osiguranja.
Naravno, ne treba zaboraviti da dobrovoljni vatrogasci u ničemu nemaju privilegiju ili pravo prvenstva, za razliku od primjerice dobrovoljnih darivatelja krvi, iako i jedni i drugi rade na humanim zadacima.
Primjera nezadovoljstva među vatrogascima je mnogo, no kako kažu imaju i razloge za zadovoljstvo, a to je osjećaj kad ugase požar i spase nečiju imovinu ili život, a upravo zbog toga su i odlučili biti vatrogasci.
Da, unatoč svemu nema većih razloga za strah zbog budućnosti vatrogastva u Kaštelima, potvrdio nam je i kaštelanski vatrogasni zapovjednik Milivoj Taslak.
- Budućnost dobrovoljnog vatrogastva pomalo je neizvjesna ali sagledavajući tradiciju i ljude koji su pravi zaljubljenici u ono što rade, ja se ipak ne bojim za tu budućnost. Mladi naraštaji s kojima danas radimo daju nam za pravo očekivati da će se dobrovoljno vatrogastvo nastaviti i to u nekim novim, boljim okolnostima – kazao nam je Taslak, napominjući da će promjene donijeti i ulazak Hrvatske u EU i novi Zakon koji bi trebao raščistiti određene situacije, poput ove s dopunskim zdravstvenim osiguranjem, te poboljšati kvalitetu vatrogastva.
