Početak nesreće: Mađaru se pokvario teretnjak. Slovak se zaletio u njega okrznuo ga i odvozio naprijed. Tada se u prvi kamion zaletio Bosanac... Bugar je pravodobno zaustavio, ali se potom u njega zabio Slovenac. Kao šesti prilazi Poljak i zaustavi se na vrijeme, ali se u njega zaletio još jedan Slovenac...
Obratite pažnju na odbrojavanja minuta na video kamerama Izvor:24ur
Nesreće u tunelu Trojane: Samo četiri minute do potpune katastrofe (4:22)
Eto zašto je bitno da vatrogasci budu smješteni što bliže portalima tunela,kod požara u tunelu u vrlo kratkom vremenu javlja se velika količina dima uz razvijanje vrlo visoke temperature.Crveno svjetlo na semaforu je dokaz da nisu samo kod nas vozači nedisciplinirani nego svugdje a kolaps u tunelu je očekivan.
Sreča u nesreči je da je ovo dvocijevni tunel pa bi se prema direktivi EU evakuacijski prolazi za pješake trebali nalaziti na svakih 200 metara.
Inače koliko vidim sustav vatrodojave i ventilacije je dobro izreagirao a to je vrlo bitno.Volio bih znati više pojedinosti o ovome požaru,
Ukratko tipičan požar u tunelu sve nas to jednom čeka ali nadam se da neče imati posljedice.
Tip iz prvog kamiona je pobjegao glavom bez obzira, a nije ni pokušao požar ugasiti S aparatom. Gledao sam cijelu prvu snimku i ne vidim da je itko izašao iz drugog kamiona!
Brq, ovaj koji je pobjego je iz trećeg vozila, barem sam to pretpostavio prema snimci. To je bosanac, a nije mi jasno zašto nije pokušao ugasiti sa aparatom jer dosta dugo je vatra tinjala pa je moje mišljenje da bi uspio ugasiti. Naravno uz pomoć ostalih vozača
Za sigurnost prometa u tunelima potrebna je adekvatna državna strategija i ispunjavanje sigurnosnih kriterija prema EU direktivi 54/04. Neophodno je postojanje državnog administrativnog tijela nadležnog za sigurnost, te nazavisnih sigurnosnih managera u tunelima. Isto tako je neophodno postojanje i provođenje preventivnih protokola prema kojima će se svi vozači držati propisa vožnje kroz tunele. Potrebno je istaći da se ti propisi najviše odnose na poštivanje ograničenja brzine i sigurnosnog razmaka između vozila. Koliko se može vidjeti iz priloga, očigledno je uzrok ove nesreće bio razmak među kamionima dok za brzinu nema podataka. Svako prekoračenje bilo kojeg od navedenih parametara se mora oštro kažnjavati bez iznimaka. Treba vidjeti kako se danas poštiva vožnja u tunelu Mt Blanc između Italije i Francuske. Sigurnosni je razmak 150m i dopuštena brzina 70km/h i nikom ne pada na pamet da se tih parametara ne pridržava. Na žalost, kod nas je situacija sasvim drugačija. Instalirani su mnogi sustavi koje suci ne priznaju kao sredstvo dokaza protiv prijestupnika i pitanje je samo vremena kada će neki tatin sin htjeti postići Gunesov rekord brzine u tunelima. O posljedicama da ne govorim. Što smo do sada učinili da takvim idiotima stanemo na kraj? Mogu li vatrogasci ugasiti i ludorije dotičnih prijestupnika? Sve dok se društvo ne postavi na pravi način prema namjernim izazivačima straha, ne vidim svijetlo na kraju tunela.
Što su to tunelska vozila? Vatrogasna postrojba na autocesti Zagreb-Macelj koristi vatrogasno vozilo Mercedes Atego, koje na sebi ima spremnik zraka za rad u tunelu (6 minuta), uređaj za gašenje pjenom CAFS, koji je toliko zakompliciran za uključiti, da bi dobio CAFS pjenu treba pritisnuti osam tipki. Zatim na njemu se nalazi oprema koju ne možete koristiti. Pumpa za pretakanje opasnih tvari sa jednom usisnom cijevi (1,5 m) i jednom tlačnom C cijevi za opasne tvari (10 m). Nikakav bazen ili nekakve posude za prihvat razlivenih tekućina. Hidraulični uređaj LUKAS, kojeg dva vatrogasca jedva da mogu nositi (valjda nisu čuli za puno manje uređaje tipa Holmatro, kojeg može nositi i jedna osoba). Takvo vozilo na sebi ima terenske gume, pa vozilo pri velikim brzinama po autocesti poskakuje i dosta se njiše što je dosta opasno kod mokrog kolnika. Zbog toga sam postavio pitanje s početka mog pisanja. Iz strane literature saznajem da su vozila za gašenje požara u tunelima sasvim drugačijih karakteristika i opremljeni su sa posebnom opremom koja se kod nas ne koristi. Vatrogasna postrojba je zadužena prvenstveno za intervencije u tunelu Sv. Tri Kralja kod Krapina (1765 m), te po potrebi intervenira na autocesti Zagreb-Macelj, na dionici od Macelja do čvora Sv. Križ Začretje u duljini od 22 km. Što se tiće vožnje kroz tunel, koji je dvosmjerni, ima tu svašta; preticanja vozila, vršenje nužde na ugibalištima, spavanje na ugibalištima, prilikom vrlo jake kiše i tuče, vozila se zaustavljaju u tunelu ne želeći izaći iz njega, brze vožnje, okretanja s vozilom itd, itd. Gledajući snimku i vozača koji bježi s mjesta nesreće, mišljenja sam da je mogao odigrati veliku ulogu da do požara ne dođe, evidentno je da su i drugi vozači također bili nezainteresirani da se pridruže akciji gašenja nastalog požara. Sa dva tri vatrogasna aparata moglo se je spriječiti pojavu požara.
Za sigurnost u tunelu je vrlo bitno preventivno djelovanje u smjeru sva tri glavna čimbenika sigurnosti;vozač, sigurnosni sustavi tunela, vozilo.
Uspoređujući ponašanje svih pet vozača kamiona koji su sudjelovali u nezgodi i još nekoliko vozača kamiona koji su naknadno pristigli na mjesto nezgode vidljivo je da niti jedan profesionalni vozač nije postupio prema sigurnosnim procedurama. Naime, svako teretno vozilo ima po dva vatrogasna aparata dovoljna da ugase inicijalne požare. Da je barem jedan od njih bio priseban, do većeg požara ne bi ni došlo i vatrogasci ne bi imali potrebe za intervencijom. Za nepovjerovat je da je vozač pokvarenog vozila ostao u kabini nepoduzimajući nikakve radnje da spriječi nezgodu a kasnije i požar. Isto tako je neshvatljivo panično bježanje vozača trećeg kamiona kao i ostanak vozača četvrtog kamiona u kabini. Kada se tako ponašaju vozači profesionalci što onda očekivati od običnih vozača osobnih vozila? Koliko sam mogao vidjeti, tri su vozila ušla u tunel nakon crvenog svijetla na semaforu. Ne zna se koliko je vozila ušlo na drugoj strani. Očigledno je jedini način da se vozila zaustave ispred tunela ugradnja fizičkih zapreka poput rampi. Isto tako je vidljivo da su se sva zaustavljena vozila na vrijeme prestrojila na obe strane kolnika ostavljajući prazan središnji prostor za interventna vozila. Pitam se, da li bi na isti način postupili naši vozači kad se zna da takvo pravilo nitko u HR ne prakticira niti se vozači za to educiraju u autoškolama.
Ono što bi bilo interesantno je sama akcija i taktika gašenja požara. Na žalost, takve snimke nema ili je ne žele objaviti. Bilo bi vrlo interesantno to pogledati i usporediti sa djelovanjem naših postrojbi.
Što se tiče samih vatrogasnih vozila, njih je nekoliko vrsta. Za gašenje inicijalnih požara i zbog važnosti brzog dolaska na mjesto nezgode(poželjno do 5min., a max. 10min.) mogu poslužiti i vatrogasni motocikli kao što to neki operateri AC kod nas imaju. Za gašenje požara u drugoj i višim fazama trebaju vozila sa većim kapacitetima sredstava za gašenje i boljom opremom. Ono što je bitno kod gašenja većih požara je adekvatna pripremljenost vatrogasaca, što podrazumjeva; izuzetna fizička kondicija, specijalistička edukacija, kontinuirane vježbe u stvarnim požarnim uvjetima u za to pripremljenim tunelima, opremanje sa vrhunskom opremom (lagana za nošenje, kapacitet za dišne organe do 2sata, otporna na visoke temperature, interna komunikacija preko kaciga, oprema za orjentaciju u potpuno zadimljenim uvjetima (termo i IC kamere, "trake života" i dr.).
Prema dosadašnjim iskustvima u gašenju požara odlučujuću ulogu ima način upravljanja ventilacijom (to je naročito izraženo u tunelima sa dvosmjernim prometom). Iz snimke je vidljivo da je nakon prestanka "piston efecta" došlo do backlayeringa u tunelu, što govori da sustav nije dobro upravljan, odnosno, da vatrogasci nisu adekvatno koordinirali aktivnosti sa CKP-om. Možda su to kasnije uradili, to se ne vidi na klipovima koji su dostupni.
Na kraju bih želio istaknuti da se kod nas ne vode adekvatne analize nesreća u tunelima, a pogotovo nesreća sa požarnim posljedicama. Policija koja obično vještači takve nesreće ne vrši detaljnu analizu svih dostupnih parametara iz čega bi mogla proizaći odgovornost različitih subjekata po pitanjima održavanja opreme kao i pristupa kod projektiranja i ugradnje ITS u tunelima.Poseban je problem izostanak detaljnih uputa za operatere u tunelima. Operateri su prepušteni sami sebi da premoste taj gap zbog iskustava koje imaju u proteklom periodu eksploatacije. S obzirom da se za sve postavlja pitanje financiranja, teško je pretpostaviti da će se svi zahtjevi moći realizirati dok se ne dogodi nekakva veća nesreća ili požar koji će ponovo prisiliti sve strukture da sagledaju sve organizacijske razine i odrede striktnu primjenu EU direktive. No, to je povezano sa ulaskom HR u EU. Samo uvjerenje da smo izgradili najbolje, najljepše i najsigurnije tunele na svijetu nije dovoljna garancija da se spriječe neželjene posljedice
Ako nekoga zanimaju pojedinosti, imam kompletan materijal vještačenja ovog požara. Nek upiše svoju email adresu na koju se može materijal dostaviti. U svakom slučaju, bilo bi pametno svaku ovakvu nesreću detaljno analizirati i na greškama učiti. Mislim da će se neki nedostaci naših vatrogasnih jedinica vrlo brzo detektirati čim nastane ovakav požar. Vjerujte mi, mali broj vatrogasaca je svjestan svojih nedostataka, dakako, po pitanju intervencija u tunelima. Na žalost, toga nisu svijesni niti oni koji su strateški zaduženi za ova pitanja.
na 22. Siječanj 2010 20:07
na 22. Siječanj 2010 20:30
na 23. Siječanj 2010 10:03
na 23. Siječanj 2010 14:30
na 23. Siječanj 2010 22:18
na 25. Siječanj 2010 13:41
na 25. Siječanj 2010 14:48
na 26. Siječanj 2010 09:18
na 28. Oľujak 2010 12:15