Samo rijeèka lokalna samouprava može odgovoriti na izazove poput požara na turskom brodu, što je i razumljivo s obzirom na naftni terminal Omišalj. U jadranskim lukama se godišnje prekrca 70 milijuna tona nafte
Hrvatski sustav zaštite i spašavanja oèito se nije dovoljno opekao na katastrofalnom požaru koji je prije dva mjeseca uništio turski ro-ro brod “UND Adriyatik” uz zapadnu obalu Istre i pokazao brojne nedostatke u tijeku reakcije i opremljenosti službi koje su trebale sanirati situaciju, a umjesto njih su to obavile privatne tvrtke i inozemni “specijalci”.
Kvarnerska bomba
Upravo na tom primjeru pokazala se sva (ne)spremnost županijskih stožera za zaštitu i spašavanje kojima su, èini se, planovi intervencija kod iznenadnog oneèišæenja mora samo mrtvo slovo na papiru.
Pritom treba istaknuti da je u jadranskim lukama godišnje prekrca 70 milijuna tona nafte.
Na potrebu redovitog održavanja nacionalne vježbe i županijskih vježbi intervencija u sluèajevima havarija, požara i ekoloških katastrofa na moru ukazali su i sudionici nedavnog skupa “Sigurnost plovidbe i zaštita Jadrana od rizika ekološkog oneèišæenja” koji je organiziralo Regionalno središte za pružanje pomoæi i uklanjanje posljedica katastrofa iz Divulja u suradnji s Ministarstvom mora.
Na struènom savjetovanju je istaknuta bolna èinjenica da je samo Primorsko-goranska županija spremna na brzu intervenciju, što je i razumljivo s obzirom da se na tom podruèju nalazi najveæa bomba - naftni terminal Omišalj, dok ostali dio priobalnih jedinica lokalne samouprave nije ni približno na toj operativnoj razini.
Usporedno s tim Ministarstvo mora promoviralo je i listu 380 potencijalnih mjesta zakloništa za brodove u nevolji koja je od kritièara odmah doèekana na nož zbog èinjenice da su uvrštene brojne uvale koje nemaju ni najosnovniju luèku infrastrukturu.
Luke spasa - opasne
Na popisu lokacija nalaze se i prostori u blizini nacionalnih parkova i zaštiæenih podruèja poput Kornata, Mljeta i drugih nacionalnih bisera što dio struènjaka doživljava s neskrivenim nezadovoljstvom.
U resornome ministarstvu istièu kako bi potpuno opremanje i održavanje “hladnog pogona” u dvije ili tri stalne luke zakloništa bilo puno skuplje i nepovoljnije, a i pogodno za zloupotrebljavanje od brodova s meðunarodne crne liste koje bi posade mogle namjerno dovesti u takav porat i napustiti ga, a naknadne troškove morala bi plaæati hrvatska država.
Takoðer, projekt organizacije mjesta zakloništa, koji je izradio Hrvatski hidrografski institut, najbliži je konceptima koje su u rješavanju škakljive problematike koristile Velika Britanija, Norveška i Njemaèka.
Piše: Gordan Zubèiæ
Slobodna Dalmacija
