Pred nama je vjerojatno teža sezona nego što su bile prošle dvije. Procjenjujemo da će temperature ovog ljeta biti natprosječno visoke, a to znači da moramo računati i na mnogo veću opasnost od požara.

Iako je program zaštite od požara prvi put donesen i prije početka godine na koju se odnosi, iako je obuka vatrogasaca počela na vrijeme, hrvatski vatrogasci strahuju da bi pred njima mogla biti jedna od najtežih protupožarnih sezona.
Uostalom, na oprez je nedavno pozivao i Mladen Jurin, glavni hrvatski vatrogasni zapovjednik, čovjek koji ima ovlasti da u slučaju požara odmah pokrene sve raspoložive vatrogasne snage.

• Sve smo bliže početku nove protupožarne sezone. Što kažu prve procjene, kakva bi ona mogla biti?
- Pred nama je vrlo vjerojatno teža sezona nego što su bile prošle dvije. Procjenjuje se da će temperature ovog ljeta biti natprosječno visoke, a to automatski znači da moramo računati i na osjetno veću opasnost od požara.

• Čini se da prošle godine niste imali puno posla?
- Voljeli bismo da je doista bilo tako. U velikoj je mjeri riječ o pogrešnoj percepciji. Na žalost, i prošle je godine bilo dosta požara. To što se o njima nije previše govorilo, samo potvrđuje dobre rezultate sustava zaštite koji smo razvili u ovih 15 godina. Uostalom, malo se zna da je upravo srpanj 2006. za nas bio najteži mjesec po broju požara u zadnjih 10 godina. Samo u tih 30 dana srpnja ugasili smo više od 1000 požara.

• Nova sezona počinje 1. lipnja, dokle su stigle pripreme vatrogasnih snaga?
- Protupožarna sezona, što se nas tiče, može početi već danas. Točno je da ona službeno počinje 1. lipnja, ali budite sigurni da već sada možemo pokrenuti sve raspoložive snage za gašenje požara. Precizno znamo sve procedure, osoblje i tehniku. Obuka je u najvećem dijelu završena, a točno znamo i razmještaj dodatnih baza na priobalju i otocima.

• Znači li ta spremnost da ćemo ovog ljeta imati i manje požara?
- Na žalost, ocjena naše spremnosti ne utječe na težinu neke sezone ili broj požara u njoj. Na uzroke požara jednostavno ne možemo utjecati, bez obzira na to koliko se kvalitetno pripremili. Dobra priprema omogućava nam da štete od požara učinimo što je moguće manjima, no to što smo spremni ne znači da nas ovo ljeto čeka lak posao.

• Koliko ljudi imate na raspolaganju za predstojeću protupožarnu sezonu?
- Prema našim saznanjima, na priobalju se već nalazi otprilike 3000 do 3500 vatrogasaca. Tom broju pridodat ćemo još oko 2000 gasitelja s kontinenta. To znači da će ovog ljeta 5000 gasitelja u svakom trenutku biti spremno za borbu s vatrenom stihijom.

• Spomenuli ste i dodatne vatrogasne snage. O čemu je riječ?
- Očekujući tešku sezonu, poduzeli smo niz pripremnih mjera. U veljači smo izradili državni plan angažiranja svih vatrogasnih snaga. Prema njemu ćemo na priobalju imati 47 dodatnih vatrogasnih baza, što je najviše dosad. Naime, iz unutrašnjosti ćemo - na mjesta na kojima smo dosad imali najviše požara - premjestiti dio profesionalnih i dio dobrovoljnih vatrogasca. Pomoć će nam tamo pružati i pripadnici Hrvatske kopnene vojske te zračne snage HRZ-a s kanaderima, helikopterima i air-tractorom. Ni u jednoj bazi neće biti isključivo dragovoljci ili profesionalci. Imat ćemo u njima dio profesionalaca, ali i dio dragovoljaca, odnosno sezonskih vatrogasaca. Otprilike, riječ je o omjeru koji za dvije trećine ide u prilog dobrovoljnog vatrogastva.

• Gdje će sve biti raspoređene dodatne vatrogasne snage na priobalju?
- Dodatne dislocirane snage imat ćemo na svim otocima srednje i južne Dalmacije. Na sjevernom dijelu Jadrana već imamo profesionalne vatrogasne postrojbe, primjerice na Krku i Lošinju, a na Brijunima će uz postrojbu Nacionalnog parka, potporu pružati i javna vatrogasna postrojba iz Koprivnice.

• Koliko će ljudi biti angažirano u tim bazama?
- U njima ćemo imati oko 450 profesionalnih vatrogasaca iz javnih vatrogasnih postrojbi s kontinenta te još oko 1100 dragovoljaca, okupljenih kao sezonske vatrogasce. U svakoj će bazi biti dvadesetak ljudi, uključujući i ljude iz toga kraja, odnosno domicilno stanovništvo koje poznaje specifičnosti određenog terena. Time ćemo dobiti kombinaciju iskustva i profesionalizma.

• Spomenuli ste i Hrvatsku vojsku. Na koliku potporu HV-a možete računati ove godine?
- Ove će godine ona biti nešto manja nego ranijih godine. U gašenju požara pomoći će nam od 250 do 300 pripadnika Hrvatske kopnene vojske. To je oko 50 posto manje nego lani, što je bio jedan od razloga zbog kojih smo povećali broj sezonskih vatrogasaca.

• Što je s pograničnim područjima, s požarima koji, najčešće iz susjedne BiH, prijete širenjem i na našu zemlju?
- Riječ je o međusobnom pomaganju kod gašenja požara u pograničnom području. Priprema se i dodatni tehnički sporazum o preletu naših kanadera u dubinu do 50 kilometara. To je zasad uglavnom jednostrana pomoć, jer BiH nema zračne vatrogasne snage, tako da mi praktički tamo gasimo tamo da bismo spriječili da se požar proširi prema nama.

• Kako će naša obrana od požara funkcionirati u realnim uvjetima?
- Cijelo priobalje bit će, kako ja to volim reći, jedna vatrogasna postrojba. Središte koordinacije bit će u Divuljama i sve će dojave o požarima dolaziti tamo - bilo da imamo požar u Dubrovniku ili Istri - i iz Divulja će se donositi sve najvažnije odluke, od one o upućivanju ljudi do zračnih snaga i izbora letjelica koje će gasiti požar.

• Je li ljudski faktor i dalje među najčešćim uzrocima izbijanja požara?
- To je, na žalost, točno. Požari nam po priobalju i otocima najčešće nastaju zbog ljudske nepažnje ili nemara. Razvijaju se na zapuštenim poljoprivrednim zemljištima, na što teško možemo utjecati. To je privatno zemljište, a mi ne smijemo ulaziti u privatni posjed. Morat ćemo, na neki način, potaknuti vlasnike tog zapuštenog zemljišta da ga do nekog roka očiste. Ako to ne učine, razmišljamo čak i o prijedlogu da država uđe u takva područja, da se mehanizacijom naprave široki prosjeci i na taj način zaštiti šire područje. Prosjecima bi se, primjerice, jedan otok razdijelio na tridesetak odvojenih sektora, čime bi se spriječilo širenje požara.

• Hoćete li dodatnim akcijama upozoravati ljude na opasnost od požara?
- Pokušat ćemo, pogotovo kroz vatrogasna društva, doći do mještana. Nastojat ćemo ih još jednom upozoriti na sve opasnosti koje može prouzročiti paljenje korova. Na žalost, unatoč blagom pomaku u odnosu na prijašnje godine, i lani je čak 70 posto svih požara nastalo zbog ljudske nepažnje.

Stigla 34 nova vozila

• Je li i ove godine nastavljeno opremanje vatrogasnih postrojbi novim vozilima?
- U odnosu na prošlogodišnju sezonu, hrvatski su vatrogasci bogatiji za još 34 nova vatrogasna vozila iz Vladina programa aktivnosti. Nedavno je isporučeno 17 vozila, a potkraj svibnja vatrogasnim će postrojbama biti predano još vozila. Budući da se očekuju pojačane mjere zaštite od požara, Vlada je odobrila dodatnih 15 milijuna kuna, čime proračunsko godišnje izdvajanje za cijeli sustav protupožarne zaštite iznosi oko 500 milijuna kuna.

Preneseno sa stranice: Vjesnik

lady_di na 18.05.2007 08:00:40