Vjetar razbuktava požar, ali nije presudan, kao ni vegetacija, nego vatra koja sama sebi daje snagu
Portugalski profesor indijskog porijekla Domingos Xavier Viegas, otac pojma eruptivni požar i vjerojatno najveći europski stručnjak za vatrene stihije, u Hrvatskoj boravi na poziv Udruge profesionalnih vatrogasaca, Vatrogasne zajednice Hrvatske i Regionalnog centra za zaštitu i spašavanje u Divuljama, kako bi do kraja rasvijetlio prošlogodišnju tragediju na Kornatima.
Gasitelji bez šanse
U 20-ak godina bavljenja ovom tematikom, kaže, naišao je na nekoliko primjera vrlo sličnih hrvatskoj tragediji, a u posljednjih nekoliko mjeseci izvodio je laboratorijske pokuse koji su gotovo u potpunosti potvrdili teoriju o eruptivnom požaru kao uzroku smrti 13 gasitelja.
- Nisam istražitelj i nije na meni da iznosim konačne rezultate niti definitivne uzroke nesreće; ja sam znanstvenik koji je pokušao utvrditi kolika je mogućnost da je za nju kriv eruptivni požar i mogu reći da se postotak kreće oko 95 posto - kazao je prof. Viegas za Slobodnu Dalmaciju.
U velikom broju sličnih slučajeva diljem svijeta glavni problem je neznanje i neinformiranost o ovoj pojavi, pa se nakon nesreća često stvaraju razne teorije zavjere. Nadalje, problem je i u neobučenosti vatrogasaca, jer oni koji ne znaju ništa o eruptivnom požaru nemaju gotovo nikakve šanse na terenu. Vrlo slično je, po dosadašnjim informacijama, bilo i na Kornatima: teško je danas nekoga kriviti ili razglabati o tome je li se tragedija mogla spriječiti. Budući, naime, da se za ovu pojavu nije ni znalo, teško se moglo biti pripreman , nastavlja prof.Viegas.
Matematički model šumskog eruptivnog požara, kako se zove njegova studija koja je prije tri godine izazvala revoluciju u znanstvenim krugovima, dokazala je da su eruptivni požari po puno karakteristika slični snježnim lavinama, osim što se šire od dna prema vrhu. Brzina im u pravilu ovisi o strmini padine, a u većini slučajeva na koncu eksplodiraju. Vjetar pomaže, ali nije presudan, jednako kao ni vegetacija, nego isključivo vatra koja sama sebi daje snagu , kaže prof. Viegas.
Najavljuje i da će u svome laboratoriju uskoro izvesti novu rekonstrukciju kornatske tragedije, i to s puno vjernijim modelom koji će potpuno uzeti u obzir konfiguraciju tla, karakteristiku vegetacije i vremenske uvjete koji su vladali na dan požara kornatske tragedije.
OGNJENI KORNATI: prvi rezultati istrage!
KORNAT GORIO NA 610° C
•• Bez prisustva medija, hrvatski znanstvenici s kolegama iz nekoliko europskih zemalja u Splitu su u ponedjeljak predstavili preliminarne rezultate istrage o tragediji na Kornatima, po kojima se s 95-postotnom sigurnošću može kazati da je za smrt 12 vatrogasaca u kolovozu prošle godine kriv tzv. eruptivni požar, pojava u kojoj, pojednostavljeno rečeno, vatra “hrani” samu sebe i širi se progresivno.
Za sam pojam eruptivnog požara zaslužan je prof. Domingos Xavier Viegas, voditelj katedre za tehničku mehaniku sveučilišta u portugalskom gradu Coimbri, koji ga je definirao prije tri godine, a upravo on je u Splitu prezentirao rezultate istraživanja koje gotovo pa definitivno odbacuje sve ostale teorije o uzrocima katastrofe na Kornatima.
U svome portugalskom laboratoriju prof. Viegas već je izveo nekoliko pokusa kojima je simulirao širenje vatre na lako zapaljivom tlu poput kornatskog, no tvrdi da je glavni uzročnik tragedija ipak bila konfiguracija tla: eruptivni požari najčešće nastaju u kanjonima i šire se od dna prema vrhu, a upravo su na Kornatima nesretni gasitelji bili na pogrešnom mjestu te im nije bilo spasa.
Po nalazima znanstvenika, kobnog 30. kolovoza prošle godine vatra se od nastanka požara u uvali Vrulje do kanjona iznad uvale Šipnate širila brzinom od gotovo pola metra u sekundi, dubina plamena bila je najmanje jedan metar, a na samom požarištu temperatura je dosegla oko 610 stupnjeva Celzijevih.
Meteorologinja Branka Ivančan-Picek ustvrdila je da je upravo dan tragedije po većini pokazatelja bio ekstremno pogodan širenju vatre, a naknadno prikupljeni podaci pokazuju da je jugo toga dana puhalo u prosjeku 11 metara u sekundi, dok je maksimalno dostizao brzinu od 16 metara u sekundi.
Stručnjaci zagrebačkog Šumarskog fakulteta predstavili su rezultate laboratorijskog ispitivanja kornatske vegetacije, koji pokazuju da je doslovce sve što raste na Kornatima potpuno zapaljivo: travi je sagorijevanje bilo potrebno tek dvije sekunde, a ostalim prikupljenim uzorcima nešto više, oko 18 sekundi.
- Po rezultatima našeg istraživanja, ali i nama dostupnom dijelu iskaza preživjelog Frane Lučića, vidljivo je da se požar znatno brže širio sjevernom stranom otoka, da bi potom naglo prešao preko jugoistočnog dijela Velog vrha i okružio gasitelje. Međutim, u normalnim okolnostima za to bi mu trebalo gotovo 15 minuta, a puno brže napredovanje ne može biti objašnjeno ničim drugim doli eruptivnim požarom - kazao je prof. Darko Stipaničev sa splitskog FESB-a.
Tvrdnju da je nemoguće na gotovo golom terenu dobiti iznimnu količinu energije prof. Stipaničev demantira izračunom po kojim je prošloljetni požar dosegao između 153 i 208 MWh, što je žarulji od 100 watta dovoljno za punih 175 godina neprekidnog rada. Pored toga, prof. Viegas naglašava da su osim vatrene “lavine” za eruptivne požare karakteristični i iznimno jaki zvukovi poput eksplozija, pa je najavio da bi svakako želio porazgovarati s preživjelim Lučićem o tom dijelu tragedije.
Za svoga boravka u Hrvatskoj, najveći europski stručnjak za požare posjetit će Kornate, sastati se sa šibenskim gasiteljimA, a u Splitu će u srijedu održati seminar za vatrogasce.
Za razliku od lavina, požari se kreću prema vrhu brda, kaže portugalski stručnjak
Pakao i na Korzici
Kornatska tragedija po svim karakteristikama gotovo je identična velikom požaru kod grada Palasca na Korzici i rujnu 2000., gdje su u erupciji vatre život izgubila dva gasitelja.
Prof VIEGAS hrvatskim je stručnjacima prikazao i amaterske snimke događaja za koji vjeruje da bi mogle biti korisne i kod zaključivanja slučaja Kornati.
ja sam iz hercegovine ,(spaljena zemlja) , vatrogasac sam vec 15 god.imamo godisnje oko 150 pozara i skoro 90% pozara je situacija ko na kornatin trava inisko raslinje i jaki topli jugo ko iz susila za kosu, pa mi nije jasno kako da se nisu mogli protrcat kroz vatrenu liniju do izgorenog . jer ta trava nije toliko opasna koliko ovi strucnjaci pricaju. sumljm u cjelu pricu
Bio sam jučer u Splitu i mogu reći da se vidi da je čovjek stručan. Kornate konkretno nije htio sa sigurnošću označiti kao eruptivni požar, jer navodno nije imao dovoljno vremena za analizu svih podataka ,što i vjerojatno je istina. Da odgovorim tebi Stonoga. DVD sa kompletnim predavanjem iz Splita će se moći dobiti i pogledati. Nisam siguran dali će to organizirati VZ ili tko, ali rekli su da će biti dostupan svima koga bude zanimao taj DVD. Na njemu ima jako puno primjera sa sličnih lokacija gdje se desio eruptivni požar što zapravo, što je bio proizvod njegovog istraživanja. Meni osobno se predavanje jako svidjelo.
@osijek10.Bravo vidi se da si pomno pratio seminar i zapazio indentičnu konfiguraciju terena kao na kornatima,za razliku od nekih koji su bili uspavani.Ali na kraju u nas je većina stručnjaka i svak sve zna,pa ljudi moji gdje se gubite.Čitaj te malo literatute,gledajte malo ovakve stvari pout ovog seminara,intresirajte se,a ne brzopleto donosite zaključke.
Vidim da neki jako dobro prate izjave gospodina iz portugala. Jako čudno mi zvuči ova izjava da popžar sam sebe hrani (ČIME?) i da eruptivni požar ne uvjetuje količina gorive tvari. Naime nisam fizičar ali iz neke opće kulture znam da perpetum mobile još do danas nije izmišljen. Naime nešto što je sagorjelo tako brzo (eksplodiralo) mora postojati. Dali je to trava (za koju većina iskustveno misli da je nije bilo dovoljno), ili možda plinovi (dim u kojem je bilo produkata nepotpunog izgaranja, možda zbog brzine vjetra) ili nešto treće, ne bih htio ulaziti. Ali ovo da vatra sama sebe hrani pobija teorije gašenja. Po tome ispada da onaj naš famozni trokut je netočan. I koja je logika da ako već vatra hrani sama sebe to čini mjestimično. Negdje je tako debela da može topiti aluminij, a 20 cm dalje tako mršava da nemože niti najlon vrečici ništa.
Gospodo ako ste dobro pratili navedene primjere gospodina Viegasa, primjetili ste da je u svim tim požarima, pa i na korzici gdje je konfiguracija terena slična kornatima vegetacija gušća i svugdje ima grmlja i većih stabala, a mi ovdje pričamo o požaru TRAVE i 12 mrtvih kolega koji su izgorjeli u toj travi.E sad kolega che je dobro primjetio vatra sama sebe hrani čime??? goriva tvar direktno utječe na požar pa to je i on pokazao usporedbom gorenja slame i borovih iglica....i sam on izrekao je indikativnu rečenicu "njih je sustiglo nešto naglo i nepredvidivo",,,moje mišljenje je da trava to zasigurno nije...
Mislim da po ovim reakcijama jadni čovjek je samo uzaludno dolazio jer očito ste vi svi pametniji i pismeniji od samog njega koji je znanstvenik. Možda je čovjek trebao reći ono što vama odgovara pa bi onda bio pravi stručnjak.
Krivo zaključuješ flat..portal i služi da se iznose mišljenja, a šta bi tribali svi se složiti s njim bez pogovora. Nitko ne poriče da je čovjek stručan dapače, i njegova prezentacija je vrlo korisna i dobrodošla, pa ni on sam nije uvjeren da je na kornatu došlo do eruptivnog požara,,,,a dopustit treba da i ljudi od prakse kažu koju riječ, i zar nije indikativno da nemih nema baš puno koji se slažu s njim=??
jug 93. Mene prijatelju čudi da si ti toliko skeptičan oko nečega što se događa po cijelom svijetu. Koliko sam shvatio bio si na seminaru i ok, čovjek nije htio iznositi ništa konkretno o kornatima ,već samo da postoji velika vjerojatnost da se desio eruptivni požar, ali ne vjerujem da ti u svojoj praksi nisi doživio ništa slično. Možda smo svi negdje to doživjeli ali nismo bili ugroženi ili jednostavno nismo znali da je to to.
Ja osobno vjerujem da je moguć eruptivni požar bez obzira na količinu gorive tvari, jer mislim da tu nije isključivo bila goriva tvar( trava) , ta koja je nanijela teške i smrtonosne opekline, već i uzgon vrelog zraka, širina požara u trenutku kada je prešao preko stradalih nam kolega, uzdihanost vatrogasaca koji su taj vreli zrak morali udahnuti u tim trenutcima itd.To sve nije moralo trajati dugo da bi se dogodila tragedija.Vjerujem da i 15-tak sekundi u tim uvjetima traje kao vječnost.
na 07. Veljača 2008 20:12
na 07. Veljača 2008 20:27
na 07. Veljača 2008 21:08
na 08. Veljača 2008 00:43
na 08. Veljača 2008 09:09
na 08. Veljača 2008 09:45
na 08. Veljača 2008 12:27
na 08. Veljača 2008 13:41
na 08. Veljača 2008 20:34