A) Preventivne mjere zaštite od požara



Glavni ciljevi tih mjera su uključivanje svih dionika u pripremu i provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, ovlašćujući ih za provedbu predloženih mjera, s krajnjim ciljem smanjivanja površina neobrađenog šumskog i zapuštenog zemljišta, sprječavanja spaljivanja korova za vrijeme izričite zabrane i povećane požarne opasnosti, kultiviranja i čišćenja okućnica, sadnje teško gorivog raslinja nakon požara (sanacija), organiziranje i predviđanje opskrbe vodom za slučaj požara, sustavne oporabe (recikliranja) korova i biljne i drvne mase, održavanja i probijanja požarnih i šumskih putova itd.



Aktivnosti koje treba poduzeti:



1. Kratkoročne mjere:

· Kroz zakonsku regulativu (Zakon o zaštiti od požara, Zakon o šumama) dati obvezu lokalnoj samoupravi ustrojavanja odbora zaštite od požara vođenih vatrogasnim zapovjednikom. Članstvo u odborima bilo bi omogućeno svim zainteresiranim dionicima. Odbori bi ocjenjivali opasnosti nastanka i širenja požara raslinja i šuma, te davali naputke za njihovo smanjenje. Te zakonske ovlasti odnosile bi se na provedbu i određivanje mjera upravljanja gorivom masom (uključujući utvrđivanje održavanja starih i gradnju novih požarnih putova i prosjeka), te donošenje odluka o visini pristojbi i kazni za neobrađeno zemljište i neprovođenje dogovorenih mjera;

· Provesti obuke u lokalnoj zajednici koji se odnose na upravljanje gorivom masom i provedbu preventivnih spaljivanja (izraditi nacionalni plan sufinanciranja tih mjera).



2. Dugoročne mjere:

· Početi dugoročnu nacionalnu kampanju izvješćivanja građana (i turista) u svezi upoznavanja s preventivnim mjerama, zakonima i kaznama za uzrokovanje požara;

· U Zakonu o zaštiti od požara ovlastiti vatrogasne zapovjednike za inspekcijske mjere i mogućnost izdavanja kazni;

· Analizirati područja pod minama, utvrditi taktike njihovog gašenja i planove minskih područja dati na raspolaganje svim vatrogasnim postrojbama (jedinstveni GIS – sustav).



Vatrogasne mjere



Glavni cilj tih mjera je ojačati i ovlastiti hrvatski vatrogasni sustav.



· Općenito je neophodno potrebno poboljšati sustav financiranja dobrovoljnog vatrogastva na način:

· Da se donesu jedinstvena mjerila i standardi financiranja dobrovoljnog i profesionalnog vatrogastva (dug prema dobrovoljnom vatrogastvu samo u 2007. godini iznosi preko 140 milijuna kuna, dok su profesionalni vatrogasci izdašno fiancirani u iznosu od 300 milijuna kuna!);

· Glavna snaga za gašenje požara raslinja leži u dobrovoljnom vatrogastvu. Dobrovoljno vatrogastvo samostalno štiti oko 40 % stanovništva i 70 % površine Republike Hrvatske. Stoga, hrvatska Vlada treba:

1. poduzeti mjere (financijski pomoći) ustrojavanje dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi u jedinicama lokalne samouprave gdje još ne postoje (Od 69 jedinica lokalnih samouprava bez vatrogasnih postrojbi, 59 jedinica lokalne samouprave su iz 7 priobalnih županija!);

2. sufinancirati nabavu vatrogasne tehnike i za vatrogasne postrojbe bez zaposlenih profesionalnih vatrogasaca;



· Dati na raspolaganje detaljne geografske karte, i učiniti ih dostupne svim vatrogasnim postrojbama u jedinstvenom vatrogasnom GIS-sustavu (koji bi uključivao vremenske prognoze, minska područja, satelitski nadzor i praćenje požara raslinja itd.)



· Odmah ustrojiti vatrogasnu školu u Divuljama, koja treba:

· Provjeravati djelotvornost postojeće vatrogasne taktike i tehnike i predlagati unapređenja;

· Razvijati satelitski i video-nadzor praćenja požara raslinja;

· Unapređivati i poticati primjenu prikladne ručne opreme i alata za gašenje požara (raslinja);

· Organizirati, između ostalog, obuke za gašenje požara raslinja i šumskih požara;

· Razvijati jedinstveni digitalni komunikacijski sustav (TETRA) za vatrogasce;

· Unaprijediti rad i suradnju s visokim školama i ispitnim ustanovama koje istražuju procese gorenje, gorivost tvari itd.

Zagreb, 2007-11-29

diestl na 04.12.2007 09:09:03