Sudska istraga u vezi s kornatskom pogibijom dvanaestorice vatrogasaca teèe onako kako je bilo zadano na samome poèetku: ulogu pripadnika Oružanih snaga u dogaðajima što su uslijedili neposredno nakon nesreæe jednostavno nije dopušteno ozbiljnije propitivati. Šibenski županijski istražni sudac Branko Iviæ, naime, uveo je praksu da ukljuèenima u postupak poèesto zabranjuje da svjedocima postavljaju pitanja što su u vezi s vojnim angažmanom na Kornatu ili, pak, svjedocima zabranjuje da odgovaraju na pitanja o vojnoj tematici.

Maglovita egida

Tako æe do daljnjega (ili zauvijek) službenom istražnom enigmom ostati i podatak o èemu su na tajnom noænom sastanku u Zrakoplovnoj bazi Zemunik, nekoliko sati poslije tragedije, razgovarali ministar obrane Berislav Ronèeviæ, naèelnik Glavnog stožera general zbora Josip Luèiæ, ravnatelj policije Marijan Benko, šef kriminalistièkog istražiteljskog tima Ivan Nað, glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin i šef šibenskih profesionalnih vatrogasaca Dražen Slavica. Ostat æe, takoðer, tajnom i zašto je nareðeno iskrcavanje više od stotinu pripadnika Bojne za specijalna djelovanja na reèeni otok.
Tko je naredio invaziju - to je poznato, jer spomenutom jedinicom može upravljati samo izravno naèelnik Glavnoga stožera.

Onemoguæavanje rasvjetljivanja tih enigmi sudac opravdava nebitnošæu reèenih informacija za istražni postupak u kojemu su jedini osumnjièenici Dražen Slavica i Paško Petrina kojega se tereti da je izazvao kornatski požar: i doista, za inkriminacije koje se stavljaju na dušu Slavici i Petrini prilièno se irelevantnim može uèiniti vojno ponašanje nakon što se tragedija odigrala, no smisao sudskog istražnog postupka nije iskljuèivo u tome da se prikupe ili ne prikupe dokazi protiv onih koje su policija i tužiteljstvo oznaèili krivcima. Smisao je da se prikupe sve, ali baš sve, pojedinosti tragiènog dogaðaja, e kako bi se istraga eventualno mogla proširivati na druge osobe i na druga kaznena djela.Isto tako, razotkrivanje vojnog ponašanja nakon pogibije gasitelja moglo bi možda reæi i ponešto novo o uzrocima pogibije, uzrocima koji se trenutaèno, mimo ikakve serioznosti, vode pod maglovitom egidom "eruptivnoga požara". "Sudac Iviæ èesto dopušta da se ide poprilièno široko u ispitivanju svjedoka, ali kad se poène razmatrati uloga vojske, kao da mu postane neugodno i kao da bi najradije da se o tome ne govori", kaže naš sugovornik koji je dobro upuæen u tok istražnoga postupka.

Prema Feralovim informacijama, pravni zastupnik veæeg dijela familija poginulih vatrogasaca, zagrebaèki odvjetnik Maro Mihoèeviæ, najvjerojatnije æe predložiti saslušanje svjedoka Josipa Luèiæa i Berislava Ronèeviæa, ali nije izvjesno da æe istražni sudac prihvatiti takav prijedlog.

I bez ozbiljnijeg zadiranja u misterij vojnog angažmana na Kornatu, sudac Iviæ suoèen je s èitavom serijom kontradiktornih informacija koje iznose svjedoci, a iz tih je kontradikcija lako zakljuèiti da se nešto važno skriva i da pojedini svjedoci ne govore baš sve što znaju.

Recimo, glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin koji je, da je bilo imalo pravne logike, trebao biti osumnjièen u skladu s istim principima po kojima je osumnjièen Dražen Slavica.

Jurin je tokom svoga svjedoèenja najprije ponudio tumaèenje da su vojni specijalci poslani na otok kako bi tragali za tijelom jednog vatrogasca koje nije bilo odmah pronaðeno, pa je zatim rekao da je informacija o pronalasku tog tijela stigla tokom zemunièkog tajnog sastanka, e da bi se - kad je upozoren na sudar u vlastitom iskazu - prisjetio kako su specijalci na Kornat poslani da tragaju za eventualno stradalim turistima i mještanima kojih, pouzdano se znalo, nije bilo.

Manipulacija tijelima

Baš sve što znaju oèito nisu ispripovijedali ni pilot vojnog helikoptera i dvojica tehnièara koji su sudjelovali u prebacivanju vatrogasaca i vodene kruške na otok. Oni su, naime, u svojim vrlo usklaĂ°enim iskazima tvrdili da je o lokaciji posljednjeg i kobnog iskrcavanja gasitelja odluèio zapovjednik poĹľarišta - pokojni Dino Klariæ. Kopilot Danijel Brezoviæ, koji je - za razliku od dvojice tehnièara - sjedio u kabini s pilotom Nevenom Brozoviæem, svjedoèio je, meĂ°utim, da je Klariæ bio izrazito nezadovoljan mjestom koje je izabrano za iskrcaj ispuštanje i daje odluku o mjestu iskrcavanja donio pilot Brozoviæ. Svjedoèenja pilota i kopilota znaèajno se razlikuju i u pogledu okolnosti koje su dovele do puknuæa gume na jednom od tri helikopterska kotaèa.

Jedan od njih dvojice, dakle, ne govori istinu. Sudac Branko Iviæ, pak, jedva je doèekao da u ponedjeljak gotovo slavodobitno obznani kako nije bilo prebacivanja triju mrtvih tijela s Kornata u zemunièku bazu, te njihova kasnijeg vraæanja na mjesto nesreæe kako bi se mogao obaviti oèevid, oèevid koji je - prema vrlo pouzdanim procjenama nekolicine ljudi što su upuæeni u spise o uviðaju - bio obavljen mimo svih pravila struke, jer je mjesto nesreæe bilo kontaminirano, to jest nije bilo osigurano onako kako je propisano da bude osigurano.

O manipulaciji tijelima trojice poginulih u javnosti se govorilo na temelju službenog dokumenta Vatrogasnog operativnog središta (VOS) u Divuljama: rijeè je dokumentu u kojemu se iz minute u minutu bilježio tijek kornatske intervencije i u kojemu je - kako je pisao Feral prije nekoliko tjedana - tri puta zapisana informacija o prebacivanju trojice poginulih gasitelja u Zemunik. �ovjek koji je vodio VOS-ov zapisnik zove se Robert Rožiæ i u svome je svjedoèenju naveo da nije siguran da je dobro razumio ono što je dao upisati u službeni dokument: vladala je informacijska zbrka i on više ne može tvrditi je li precizno shvatio i upisao podatke koje je dobivao iz razlièitih izvora, a prije svega od jednog pripadnika Gorske službe spašavanja koji se nalazio na Kornatu.

Zašto pogrešne informacije, ako su uistinu pogrešne, naknadno nisu korigirane u službenoj ispravi?

Protokol Državne uprave za zaštitu i spašavanje, naime, nalaže upravo tako: da se bitne informacije koje se doznaju naknadno, a koje su razlièite od onih što su upisane u dokument o toku intervencije, isprave i usklade s istinom, jer se u oficijelnom dokumentu ne smiju nalaziti netoèni podaci. No, tu se onda dolazi do razlièitih tumaèenja o tome što su "bitne informacije", pa po nekim od tih tumaèenja je prebacivanje mrtvaca u Zemunik i naknadno vraèanje tih tijela na otok i nisu podaci koje bi valjalo izmijeniti ako su netoèni.Svi šute

Sudac Branko Iviæ, meðutim, nije se zamarao ovim nelogiènostima i nije se osobito optereæivao uzusima svoga posla: on je objavio da nije bilo manipuliranja leševima, premda je tek dvadeset i èetiri sata poslije te njegove objave trebalo saslušati onog pripadnika GSS-a koji je Rožicu bio glavni informator s Kornata. Je li Iviæ, dakle, istražni sudac ili zastupnik vojske i Vlade u istražnom postupku? Ne samo da se na Kornatu 30. kolovoza raspao državni protupožarni sistem, nego sad svjedoèimo i potonuæu pravosudnog i struènog istražnog sustava koji se bavi kornatskom tragedijom.

Mnogoèlana državna ekspertna komisija koja navodno istražuje uzroke pogibije dvanaestorice gasitelja ne mièe se od teze o eruptivnom požaru koji je u svijetu dosad registriran dva puta, ali s jasnom gorivom tvari i u uvjetima lako zapaljive i bujne šumske vegetacije kakve na Kornatu ni izbliza nije bilo. Premijer Sanader o svemu uporno šuti i jedino èime se zna pozabaviti jest organizacija snimanja jedinog preživjelog vatrogasca Frane Luèiæa za potrebe Hrvatske televizije.

Šute i Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, te šutnju opravdavaju tekuæom istragom. Šuti i Dražen Slavica koji je bio na zemunièkom konspirativnom sastanku vojno-policijsko-vatrogasnog vrha i koji u svojoj dosta široko postavljenoj obrani nigdje nije ni spomenuo reèeno sijelo.

Šuti i Slavièin odvjetnik Miljenko Bukovac koji je devedesetih godina bio pomoænik ministra policije, a danas njeguje bliske odnose s èelnicima pojedinih državnih represivnih tijela.

Šuti i opozicija kojoj nije palo na pamet da odluèno zatraži formiranje parlamentarne istražne komisije što bi se bavila kornatskom nesreæom. Kao da su se svi suglasili da se istina do izbora spremi pod tepih. No, zašto se misli da æe poslije izbora biti drukèije?


1. umetak:

Šibenski županijski istražni sudac Branko Iviæ uveo je praksu da ukljuèenima u postupak poèesto zabranjuje da svjedocima postavljaju pitanja što su u vezi s vojnim angažmanom na Kornatu ili,


2. umetak:

Sudac pak, svjedocima zabranjuje da odgovaraju na pitanja o vojnoj tematici. Tako æe do daljnjega (ili zauvijek) službenom istražnom enigmom ostati i podatak o æemu su Ronèeviæ, Luèiæ, Benko, Nað, Jurin i Slavica razgovarali na tajnom noænom sastanku u Zrakoplovnoj bazi Zemunik, nekoliko sati poslije tragedije, a ostat æe, takoðer, tajnom i zašto je nareðeno iskrcavanje više od stotinu pripadnika Bojne za specijalna djelovanja na reèeni otok


3. umetak:

Glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin je tokom svoga svjedoèenja najprije ponudio tumaèenje da su vojni specijalci poslani na otok kako bi tragali za tijelom jednog vatrogasca koje nije bilo odmah pronaðeno, pa je zatim rekao da je informacija o pronalasku tog tijela stigla tokom zemunièkog tajnog sastanka, e da bi se - kad je upozoren na sudar u vlastitom iskazu - prisjetio kako su specijalci na Kornat poslani da tragaju za eventualno stradalim turistima i mještanima kojih, pouzdano se znalo, nije bilo


4. umetak:

Mnogoèlana državna ekspertna komisija koja navodno istražuje uzroke pogibije dvanaestorice gasitelja ne miæe se od teze o eruptivnom požaru koji je u svijetu dosad registriran dva puta, ali s jasnom gorivom tvari i u uvjetima lako zapaljive i bujne šumske vegetacije kakve na Kornata ni izbliza nije bilo


5. umetak:

Za inkriminacije koje se stavljaju na dušu Slavici i Petrini prilièno se irelevantnim može uèiniti vojno ponašanje nakon što se tragedija odigrala, no smisao sudskog istražnog postupka nije iskljuèivo u tome da se prikupe ili ne prikupe dokazi protiv onih koje su policija i tužiteljstvo oznaèili krivcima. Smisao je da se prikupe sve, ali baš sve, pojedinosti tragiènog dogaðaja


Preneseno sa stranica: FERAL TRIBUNE-09-11-07.

Acivi na 09.11.2007 09:32:39