Dana 19. srpnja u Jami pod malim Busulom, nadomak Stancije Gola�, izme�u Bala i Rovinja, odr�ana je redovna vje�ba Hrvatske gorske slu�be spa�avanja � Stanice Pula. Vje�bom se simuliralo spa�avanje speleologa iz jame u kojoj se zbog sezonskih cikli�kih procesa u prirodi i raznih utjecaja �ovjeka na okoli� smanjila koli�ina kisika, odnosno pove�ala koli�ina uglji�nog dioksida, do �ivotno opasnog stanja. Takvih speleolo�kih objekata ima u velikom broju, prete�no u ju�nim predjelima istarskog poluotoka. S obzirom na u�estalost speleolo�kih istra�ivanja istarskog podzemlja, a time i ve�u mogu�nost speleolo�kih nesre�a, gorski spa�avatelji HGSS Stanice Pula u suradnji sa Slu�bom za za�titu i spa�avanje Vatrogasne zajednice Istarske �upanije pokrenuli su inicijativu u rije�avanju problematike spa�avanja u takvim uvjetima.
Do pove�anja uglji�nog dioksida dolazi zbog toga �to voda pri ulasku u podzemlje na sebe ve�e male koli�ine uglji�nog dioksida i postaje blago zakiseljena. Takva voda prolaskom kroz slojeve zemlje otapa vapnenac i stvara podzemne �upljine i razne �piljske ukrase. Tijekom ljetnih mjeseci u prirodi se doga�aju odre�ene fizikalne promjene. Voda koja prodire u podzemlje toplija je i lak�e otpu�ta uglji�ni dioksid, a temperatura zraka u podzemlju osjetno je ni�a od one na povr�ini. Pod tim okolnostima u speleolo�kom objektu prirodna cirkulacija je naru�ena ili �ak onemogu�ena, dok se uglji�ni dioksid akumulira, a koli�ina kisika smanjuje. Takve pojave nalazimo jo� i u bunarima, rudnicima, umjetnim podzemnim kanalima i sli�nim podzemnim objektima.
Simulirana je nezgoda tijekom tipi�nog speleolo�kog istra�ivanja gdje jedan od speleologa, zbog manjka kisika, nije mogao samostalno iza�i iz jame. Poznato je da smanjena koncentracija kisika, (kriti�na granica iznosi cca. 17 vol% O2) izaziva metaboli�ke promjene koje se u po�etku manifestiraju smetnjom pri disanju, umorom, glavoboljom, povra�anjem i sl. Daljnjim smanjenjem kisika simptomi se pogor�avaju gubitkom svijesti, sve do stanja kome s izvjesnim smrtnim ishodom.
Rije�enje problema spa�avanja zami�ljeno je na na�in da se u jamu pomo�u sna�nog ventilatora upuhuje vanjski zrak, koji se u dubinu transportira pomo�u plasti�nog cjevovoda. Da bi spa�avatelji mogli na siguran na�in postaviti cjevovod i do�i do unesre�enog moraju biti opremljeni autonomnim izvorima zraka za disanje.
Specijalizirana oprema za takvu vrstu speleolo�kog spa�avanja ne postoji, pa su �lanovi HGSS Stanice Pula pod vodstvom gorskog spa�avatelja Morena Almassija, ujedno i profesionalnog vatrogasca u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Pula, samostalno izradili sve potrebne preinake na opremi koju ina�e koriste vatrogasne postrojbe za potrebe ga�enja po�ara u zatvorenom prostoru. Vje�bu je izvelo 12 �lanova HGSS Stanice Pula, a logisti�ku potporu i posebnu opremu osigurali su JVP Pula i JVP Pazin.
Vje�ba je zapo�eta spu�tanjem prvog tima spa�avatelja, koji su koriste�i autonomne aparate za disanje, postavili cjevovod i do�li do unesre�enog. Nakon �to je unesre�eni zbrinut i pru�ena mu je prva pomo�, postavljen je speleo bivak (specijalni �ator u kojem se unesre�enog uspje�no �tititi od hipotermije dok �eka transport na povr�inu). Da bi se utvrdila efikasnost ovog sustava ventiliranja zrakom sa povr�ine, neprekidno su vr�ena i sva potrebna mjerenja. Na mjestu speleo bivka, na dubini od 50 m, prije po�etka ventiliranja izmjereno je 18 vol% O2. Postavljenim cjevovodom du�ine 70 m postignut je protok zraka od 15 m3/min. Koncentracija kisika se, unutar 4 minute od po�etka ventiliranja, podigla za 1,5 vol%, a unutar speleo bivka postignuta je koncentracija od 20.3 vol% O2 za samo jednu minutu. Odmah nakon �to se koncentraciju kisika podigla na sigurnu razinu, u jamu je u�ao i drugi tim spa�avatelja koji je jamu tehni�ki opremio, a potom i izvukao unesre�enog na povr�inu.
Izvedenom vje�bom, kao prvom takve vrste u Republici Hrvatskoj, prikupljeni su vrijedni podaci koji �e poslu�iti za pobolj�anje cjelokupnog sustava za spa�avanje u prostorima sa smanjenom koncentracijom kisika, sustava koji je jednako tako pogodan za spa�avanje u silosima, brodovima, bunarima, rudnicima i sl.

Pavle na 24.07.2009 11:11:01