PROJEKT PREKOGRANIČNE SURADNJE SLOVENIJE I HRVATSKE:
Eko brodica - spas za istarski akvatorij
Projekt je prijavljen pod prioritetom »Održivo upravljanje prirodnim resursima«, a njegova ukupna vrijednost iznosi 1,7 milijuna eura
Kako se ne bi ponovio prošlogodišnji scenarij kada je samo nekoliko milja od pulske luke gotovo do temelja izgorio turski tanker, te je za dlaku izbjegnuta ekološka katastrofa, Vatrogasna zajednica Istarske županije zajedno s slovenskim partnerima kandidirala je u sklopu programa prekogranične suradnje Slovenije i Hrvatske 2007-2013 projekt S.I.P.P koji je između ostalog usmjeren na stvaranje sustava intervencija u prekograničnom području te izgradnju ekološke brodice, takozvanog »čistača« na moru.
Šef istarskih vatrogasaca Dino Kozlevac veli da samo u istarskom akvatoriju godišnje imaju dvadesetak intervencija, a iako u Rovinju postoji manje plovilo kojima se gase požari, napominje da bez ekološke brodice u budućnosti neće moći sanirati potencijalna ekološka onečišćenja.
Brza intervencija
– Ovaj je projekt od velike važnosti jer podrazumijeva izgradnju brodice koja će vatrogascima omogućiti kvalitetniji pristup prilikom gašenja požara i spašavanja te saniranja onečišćenja. U tim slučajevima ključna je brza i učinkovita intervencija vatrogasaca, Civilne zaštite i ekoloških udruga koje trebaju biti koordinirane.
Vatrogastvo Istarske županije u ovom trenutku nije u potpunosti opremljeno za intervencije na moru i vodama, veli Kozlevac, dodajući da službe u većini država Sredozemlja raspolažu plovilima za gašenje požara te imaju adekvatnu opremu za intervencije prilikom zagađenja.
Projekt je prijavljen pod prioritetom »Održivo upravljanje prirodnim resursima«, a njegova ukupna vrijednost iznosi 1,7 milijuna eura, od čega će se iz europskog programa IPA osigurati 85 posto sredstava. Usko je povezan s uspostavom Sustava intervencija u prekograničnom području, koji se odnosi se na provedbu pilot projekta korištenja takozvanih skimera prilikom intervencija ekološkog onečišćenja. Ukoliko projekt dobije zeleno svijetlo Europske komisije, kreće se u izradu projektne dokumentacije i natječaja za izradu brodice, a za očekivati je da bi brodica istarskim morem mogla zaploviti krajem 2010. godine.
Učestalost nesreća
Brodica će biti opremljena skimerom za obiranje zauljenih voda, branama za sprečavanje širenja površinskog zagađenja, dizalicom, protupožarnim topom, te sustavom za otapanje uljnog zagađenja na morskoj površini.
Usporedbom broja nesreća s obzirom na gustoću plovidbe u Jadranskome moru i ostalim morima svijeta, zaključeno je da Jadransko more pripada skupini s najvišom frekvencijom pomorskih nesreća. Naime, Jadransko more ima učestalost pomorskih nesreća preko pet puta veću od svjetskog prosjeka, a učestalost nesreća s obzirom na pritisak trgovačkog prometa, procijenjena je većom nego u područjima gustog pomorskog prometa poput Meksičkog zaljeva i Barentsova mora.
Samo proteklih petnaest godina zabilježeno je ukupno 174 nesreća brodova na Jadranu, što također upućuje na veliku vjerojatnost pojave havarije uzrokovane vlastitim nedostacima tankera kao i na sve veću potrebu za opremom i plovilom koje bi bilo osposobljeno za sprečavanje i saniranje oničišćenja.
PROMET NAFTE NA SJEVERNOM JADRANU
Godišnje se tankerima iz zemalja izvoznica do sjevernojadranskih luka koje su smještene u blizini obale Istre, preveze između 57 do 58 milijuna tona nafte. Uz istočnu obalu Istre do luke Rijeka, preveze se oko 8 milijuna tona, dok se uz zapadnu obalu Istre do Trsta, preveze oko 37 milijuna tona i oko 2 milijuna tona do luke Kopar. Iz ovih terminala, uvozna se nafta naftovodima dalje prevozi do potrošača na kontinentu, ali se dijelom manjim tankerima dalje razvozi do ostalih luka na Jadranu. Na taj se način ukupan promet nafte i naftnih derivata brodovima na Sjevernom Jadranu penje i do 70 milijuna tona godišnje.
Piše: Danijela BAŠIĆ PALKOVIĆ, Novi list
