NI TJEDAN dana po objavi preliminarnih rezultata istrage o tragediji na Kornatu nisu poznate sve okolnosti pod kojima je došlo do nezapamćene tragedije koja je 30. kolovoza u crno zavila dvanaest obitelji čiji su članovi, jedan za drugim, pokopani u posljednjih nekoliko tjedana. Šest vatrogasaca preminulo je na licu mjesta, preostalih nekoliko dana Hrvatska je bespomoćno gledala kako i šestorica preostalih gube bitku za život. Najmlađi preminuli imao je samo 16 godina. Iz smrtonosnog požara izvukao se samo jedan vatrogasac, Frane Lučić, koji još uvijek ne zna da je jedini preživjeli. Liječnici ga, kako kažu, na to žele postupno pripremiti.

Preliminarni rezultati istrage pokazali su kako je uzrok tragedije najvjerojatnije bio eruptivni požar. Do sada je utvrđena neupitna odgovornost županijskog vatrogasnog zapovjednika Dražena Slavice, zapovjednika vatrogasaca na terenu, pokojnog Dine Klarića, te Paška Petrine koji je bacio opušak koji je pokrenuo požar. Neki smatraju da su trojica navedenih samo žrtvena janjad, neki smatraju da su oni samo jedan dio lepeze odgovornih, neki prozivaju MUP, neki Rončevića, govori se o ostavkama koje, na žalost, ne povlače sa sobom i uskrsnuće mrtvih.
Što su specijalci radili na Kornatu?
31. kolovoza Frane Lučić dao je izjavu policijskim službenicima, koju je prije nekoliko dana objavio Nacional. Njegova izjava dala je neke odgovore vezane za tragediju, a neke od njih demantiraju, kako je tjednik naveo, i sva nagađanja i špekulacije posljednjih dana o tome kako je helikopter Mi-8 prilikom slijetanja oštetio spremnike s gorivom pa je zalio vatrogasce pri uzlijetanju zbog čega su se svi zapalili.

S Lučićem je, na vlastiti zahtjev, razgovarao i premijer Ivo Sanader, no ne zna se o čemu.

Jedno od pitanja vezanih za tragediju, a koje ostaje nerazjašnjeno, je i ono koje stavlja upitnik na pitanje što su pripadnici bojne za specijalna djelovanja Hrvatske vojske neposredno nakon tragedije radili na terenu, a tek nakon njih, kako se priča u Šibeniku, na Kornatu su se pojavili civilni istražitelji. Kako u razgovoru za Index pojašnjava hrvatski vatrogasni sindikalni čelnik Mladen Magdić, uobičajeno je da se po standardnom postupku u takvim slučajevima na požarištu pojave takozvani NOS-evi (pripadnici namjenskih oružanih snaga).

"To su inače vojnici koji su pripremljeni za gašenje požara, međutim, to na Kornatu netom nakon požara nisu bili pripadnici NOS-a, nego specijalci. Nikome nije jasno zašto su oni bili tamo. Ima jako puno nepoznanica, koje nisu do dana današnjeg objašnjene ni javnosti ni obiteljima. Na te nepoznanice nitko nije odgovorio. Na moje izjave o specijalcima na terenu nitko nije dao nikakav odgovor, niti je stigao demanti, niti odobravanje, niti bilo što između", objašnjava Magdić, te nastavlja: "Osim toga, nije nam jasno ni zašto oni helikopteri o kojima mediji pišu nisu bili poslani da prevezu ozlijeđene u zadarsku bolnicu. Umjesto toga, oni su prevezeni gliserom. Zašto su prebačeni gliserima, ako bi helikopterom do bolnice stigli brže?", pita se Magdić.

Vojni specijalci su, prema nagađanjima medija, neposredno nakon tragedije na teren stigli u društvu ministra obrane Berislava Rončevića i načelnika Glavnog stožera HV-a generala Josipa Lucića. Vatra na Kornatu buknula je u četvrtak, 30. kolovoza u 12:30 sati. Tada još nitko nije ni slutio da će se rutinsko gašenje požara pretvoriti u nezapamćenu tragediju. Vatrogasci na otok stižu između 14 i 15 sati, stradavaju oko 17 sati. Narednih sati u medijima su uslijedile kontradiktorne informacije. Niti se znao broj ozlijeđenih, niti poginulih, a različite su bile i informacije o tome gdje su ozlijeđeni prebačeni na liječenje. Iako su prve informacije govorile kako je dio njih prebačen u splitsku bolnicu, a dio u zadarsku, iz splitske bolnice ubrzo demantiraju da je bilo tko od ozlijeđenih dovezen kod njih.

Sanader se odmah po saznanju o tragediji uputio u Zadar. Ministar unutarnjih poslova, Ivica Kirin, ostaje u Zagrebu. Vijest o tragediji zatekla ga je dok je bio u Varaždinu, na Špancirfestu. U Zadru se neposredno nakon tragedije pojavljuju i ministri Kalmeta, Rončević, Ljubičić i Biškupić, kao i glasnogovornik Vlade Ratko Maček. Neki odlaze na Kornat, neki ostaju u Zadru.

Magdić je svojim izjavama i ranije insinuirao da policija prikriva dokaze, i ne boji se pri tome da bi ga to moglo "doći glave". U razgovoru za Index kaže kako mu do sada zbog njegovih izjava nitko nije prijetio. "Nije mi nitko prijetio, s obzirom da sam na mjestu na kojemu jesam mislim da se to nitko ne bi ni usudio. Ali da su moje izjave uzburkale ministarstvo, jesu. Ja sam u izjavi za jednu televiziju rekao kako snaga vatre koja je zahvatila travu ne može biti toliko jaka da uzrokuje tako strašne ozljede i da je u pitanju morao biti benzin, odnosno neki drugi faktor. Jutro nakon toga otok je ponovno bio blokiran, ponovno su bili izuzimani nekakvi dokazi. Nakon mojih izjava i patolog iz splitske bolnice potvrdio je da su na tijelima nađene čestice ugljikovodika, da bi kasnije bilo potvrđeno da su i na mjestu nesreće nađeni tragovi ugljikovodika", kaže Magdić te dodaje kako je uzrok tragedije bio splet nesretnih okolnosti.

"I dalje ostajem pri svojoj izjavi da je moguće da je na Kornatu došlo do eruptivnog požara, ali ne samo trave, moralo je tu biti još elemenata koji su dali dodatni pogon svemu. Struka je pokazala da takva vegetacija jednostavno nije mogla proizvesti takav učinak, tu su bili požar, vjetar, ali bilo je tu i nešto sa strane, benzin, plastika ili nešto drugo, na istražiteljima je da saznaju što je to bilo, iako sam mišljenja da će na kraju samo 90 posto rezultata istrage izaći u javnost", zaključuje Magdić.
MORH-om zavladao muk.
Konkretnih odgovora vezanih za ulogu specijalaca u gašenju požara na otoku Kornatu i kasnijoj akciji spašavanja stradalih vatrogasaca, iz MORH-a još uvijek nema. A neće ih, čini se, ni biti sve dok istraga ne bude završena. Svaki pokušaj da se dođe do bilo kakvog komentara završava na ministru Rončeviću, koji je pak navodno zabranio da bilo tko iz MORH-a daje bilo kakve izjave do završetka istrage.

Na zid šutnje naišli smo i kada smo pokušali doći do načelnika Glavnog stožera oružanih snaga generala zbora Josipa Lucića, a koji je zbog tragedije, kako je jedan tjednik objavio, zaoštrio odnose s Rončevićem, upravo zbog letjelica, jer iz HRZ-a, kako je tjednik objavio, navodno smatraju da bi većina ozlijeđenih vatrogasaca bila živa da se reagiralo pravodobno i s dovoljnim brojem ispravnih letjelica za spašavanje i pomoć. Da je Hrvatska tog dana na raspolaganju imala dva kanadera, do tragedije uopće ne bi došlo, smatraju to, kako je tjednik prenio, iz HRZ-a. Zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Vlado Bagarić i Lučić zamjeraju navodno Rončeviću slanje kanadera u Grčku. Da se njih pitalo, zrakoplov nikad ne bi odletio za Grčku zbog toga jer su već dva kanadera bila predviđena za servis u Velikoj Gorici i Zemuniku.

Upitan o tome kada je osobno doznao da su kanaderi otišli na servis, Rončević se prije nekoliko dana nakon vojne vježbe u Delnicama obrecnuo na novinare, kazavši kako je "vojna vježba u Delnicama prekvalitetna da bi je zasjenili nekakvim sporednim pitanjima". To su, prema Rončevićevom kasnijem pojašnjenju, zapanjeni članovi obitelji žrtava na Kornatu koji su njegovu izjavu gledali na Dnevniku HTV-a, pogrešno protumačili, jer Rončević, kaže, nije mislio na tragediju na Kornatu, nego na upit novinara o kanaderima. Bilo kako bilo, niti jedno od ta dva pitanja u ovom trenutku se, smatraju mnogi, ne mogu nazvati sporednima.

Pogotovo stoga što se skandaloznim smatra i to što su teško opečeni vatrogasci na Kornatu gotovo četiri sata čekali na dolazak pomoći. Zatim je po njih došao samo jedan helikopter koji ih je prebacivao do najbliže uvale, gdje su gliserom kasnije prevezeni do zadarske bolnice. Desetorica vatrogasaca koji su, zbog težine svog stanja, prevezeni u Zagreb u bolnicu, prevezeni su cestovnim putem, iako bi prijevoz helikopterom bio brži.

A da je kao sporednu stvar doživio tragediju na Kornatu, optuživalo se i ministra unutarnjih poslova Ivicu Kirina, kojemu se zamjera što "se zabavljao" na Špancirfestu dok je na Kornatu gorjelo. Kirin je o požaru doznao dok je boravio u Varaždinu. Iako su ga svi očekivali u Zadru, umjesto njega pojavio se ravnatelj policije Marijan Benko. Kirin osobno, kako nam kažu u MUP-u, "nije bio u mogućnosti odgovoriti na naš poziv", pa nam je poziv uzvratio glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun, voljan dati odgovore umjesto Kirina.
"Policija korektno odrađuje svoj dio posla, sve ostalo su špekulacije"
Na pitanje o dolasku specijalnih policijskih postrojbi na Kornat neposredno nakon nesreće, a prije civilnih istražitelja, Mehun ne daje jasan odgovor. Na teren je, kako kaže, pod vodstvom ravnatelja policije Marijana Benka izišlo oko 200 policijskih službenika, koji su mogli pomoći u rasvjetljavanju tragedije. Ne navodi pri tome konkretno pripadnici kojih postrojbi su se na terenu našli.

"Istražne aktivnosti provedene su odmah nakon spašavanja, praktički već tijekom noći. Policija je korektno obavila svoj posao i sve činjenice koje su vezane za tragediju su proslijeđene istražnim tijelima i organima", kaže Mehun te navodi kako nije dobro da se jedna ovako velika tragedija koristi za postizanje političkih bodova.

Na pitanje o helikopteru koji je navodno oštećen u udaru o stijenu koja je kasnije, kako su neki mediji objavili ispovijesti obitelji koje su posjetile Kornate nakon tragedije, misteriozno nestala, Mehun ponavlja: "Policija je o svim činjenicama predala sva ona saznanja i činjenice koje su nepobitno utvrđene tijekom dosadašnje istrage".

A što je s Interdisciplinarno-ekspertnom radnom skupinom, čija je zadaća utvrditi okolnosti požara i stradavanja vatrogasaca, a koju je Kirin osnovao 6. rujna, odnosno punih tjedan dana nakon nesreće?

"Ne postoje konkretne situacije da postoji nekakav obrazac prema kojem se tragedije rješavaju, postoje modeli po kojima se određene službe u saniranju posljedica takvih stanja aktiviraju i one su bile aktivirane pravovremeno, onako kako to nalažu načini žurnog djelovanja, a sad, je li neko povjerenstvo bilo osnovano taj dan ili za 24 sata, o tome ne mogu mjerodavno suditi, za to postoje stručnjaci", kaže Mehun.

Kirinu su mnogi zamjerili i to što je neposredno nakon tragedije ostao u Zagrebu. Mehun kaže kako je takav bio dogovor s ravnateljem policije Marijanom Benkom.

"Ministar je u to vrijeme bio u Varaždinu, gdje je s gradskim čelnicima razgovarao o gradnji novog policijsko-vatrogasnog centra. U dogovoru s ravnateljem policije odlučeno je da ostane u Zagrebu, dok je Benko, kao prvi operativac struke, otišao na mjesto tragedije", objašnjava Mehun.

"Policija, kao i sva tijela MUP-a, svoj će posao odraditi kao što su i do sada radili, dakle maksimalno korektno i profesionalno, i o rezultatima će izvijestiti nadležne, sve ostalo su špekulacije, kojima nema mjesta kada se treba sanirati šteta u jednoj ovako velikoj tragediji", zaključuje.
Umjesto rezultata, špekulacije i prebacivanje krivnje.
Kao da dvanaest smrtno stradalih nije bilo dovoljno, tijekom vikenda život si je oduzeo dugogodišnji tajnik DVD-a Vodice, 67-godišnji Gordan Alfirev, koji si je, pod teretom nezapamćene tragedije i mučnog pogleda na njegove kolege koji su danima gubili bitke za život, jedan po jedan, sam presudio.

Do sada je odgovornost za tragediju zbog krive procjene na terenu prebačena na pokojnog Dinu Klarića, koji je bio zapovjednik nesretnih vatrogasaca. No, osim preminulog Klarića, koji se ionako ne može braniti, sankcionirani su i neki živući - zapovjednik šibenskih vatrogasaca Dražen Slavica, koji se trenutno nalazi u pritvoru jer se sumnjiči za kazneno djelo protiv opće sigurnosti, počinjeno iz nehaja. Tu je i Paško Petrina, od kojega je navodno sve krenulo, jer je bacio opušak koji je izazvao požar.

Pale su i neke samoinicirane ostavke. Predsjednik DVD-a Šibenik, Zoran Smolić, podnio je prije nekoliko dana ostavku na članstvo u predsjedništvu Županijske vatrogasne zajednice, i optužio isto predsjedništvo da sa bivšim zapovjednikom, Draženom Slavicom, pere ruke za tragediju na Kornatima.

Predsjedništvo Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije odbacilo je danas optužbu da i ono snosi dio odgovornosti za kornatsku tragediju. Predsjedništvo zajednice također je odlučilo kako bi podnošenje ostavki u ovom trenutku bilo najgore rješenje te da bi one značile raspad vatrogastva u Šibensko-kninskoj županiji.

Osim par ostavki, nekoliko privođenja i preliminarnih rezultata istrage koji su neka pitanja još uvijek ostavila otvorenima za raspravu, obiteljima stradalih još uvijek nisu dani odgovori na sva pitanja vezana za tragediju na Kornatu. Mnogi se, međutim, pitaju može li se uopće dati logičan odgovor na nešto što je bilo rezultatom spleta doista nesretnih okolnosti.
Preneseno sa: INDEX

iskreni na 21.09.2007 10:03:09