Hrvatski Zakon o šumama iz 2005. dopušta relativno laku prenamjenu opožarenih šuma u građevinsko zemljište. Iz toga razloga posebno su sumnjivi požari u šumama uz naseljena mjesta, piše Novi list.
I prije nego li je Zakon stupio na snagu, stručnjaci su upozoravali na manjkavosti.
"Već dugi niz godina stručnjaci upozoravaju da se (pre)često događa da se opožarena područja prenamjenjuju u građevinska, da se na tim područjima otvaraju kamenolomi, benzinske crpke, industrijske ili poduzetničke zone", rekao je HNS-ov saborski zastupnik Dragutin Lesar.
Računica je jednostavna: privatni investitori koji posjeduju šumske površine uz naseljena mjesta nemaju gotovo niti minimalnu šansu za prenamjenu tog prostora u građevinsko zemljište. Za to im je potrebna dozvola Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, ali ona se izdaje isključivo u slučajevima kad je prenamjena šume u građevinsko zemljište interes države. Kada šuma postane zgarište, dovoljna je promjena lokalnog prostornog plana, odnosno odluka lokalnih vlasti na koju je lako utjecati.
HNS je inzistirao da se pri izradi Zakona o šumama ubaci članak prema kojem nakon požara do prenamjene šumskog zemljišta može doći tek nakon pet godina. Tražili su i da se provede potpuna zabrana prenamjene opožarenog šumskog zemljišta u građevinsko, posebice u blizini granica naselja. To nije učinjeno, pa prostora za manipulacije ima dovoljno.
Lesar smatra da bi se trebala napraviti analiza sudbine opožarenih područja iz 2002., 2003. i 2004. godine, posebice onih unutar ili u samoj blizini granica naselja. Uvjeren je da bi rezultati mogli ukazati i na uzroke požara, piše Novi list.
Preuzeto sa: NET HR firefighterica na 01.08.2007 18:14:30
|
na 01. Kolovoz 2007 19:04
na 01. Kolovoz 2007 21:30
na 01. Kolovoz 2007 21:50
na 02. Kolovoz 2007 14:37