Vjetar ubojica vatrogasaca
Kljuènu ulogu u kobnom požaru imali su jak vjetar, konfiguracija terena i lokacija na kojoj su se vatrogasci nalazili
PIŠE MARINA JURKOVIÆ
Rijeèi Frane Luèiæa, jedinoga preživjelog vatrogasca u kobnom požaru 30. kolovoza ove godine na Kornatu, zasigurno æe znaèajno pridonijeti rasvjetljavanju okolnosti koje su u najveæoj tragediji hrvatskog vatrogastva odnijele 12 mladih života. Luèiæevi odgovori na pitanja koja su proteklih mjeseci morila najprije roditelje i rodbinu stradalih vatrogasaca, a onda i cjelokupnu hrvatsku javnost, otklanjaju brojne nedoumice o tome što se doista dogodilo toga zlokobnog èetvrtka u kornatskom kamenjaru. “Gase”, takoðer, i brojne spekulacije koje su u javnosti vezivane uz tragediju. Mladi tišnjanski vatrogasac, tako, opovrgava nekoliko teorija o naglom razbuktavanju vatre koja je spržila njegove kolege.
Vojni specijalci
Iz Luèiæevih rijeèi razvidno je, tako, da plamena stihija nije prouzroèena curenjem goriva iz rezervoara helikoptera kojim su gasitelji dovezeni na otok, kako se neko vrijeme pretpostavljalo. Razbuktavanje vatre ne može se, sudeæi po iskazu 23-godišnjeg Tišnjanina, pripisati ni zapaljenju benzina u pumpama ni eksploziji rezervoara goriva koji su vatrogasci nosili sa sobom kao dio opreme, buduæi da je ostao netaknut.
Naglo širenje vatre nije na Kornatu potaknuto ni misterioznim, ubojitim vojnim sredstvom zaostalim iz NATO-ovih vojnih vježbi zbog kojega su, nagaðalo se, na otok najprije stigli vojni specijalci.
Luèiæev opis kataklizme ukazuje, najkraæe, na to da se ona doista dogodila kao posljedica fenomena “eruptivnog požara” te da su kljuènu ulogu u tragediji imali jak vjetar, konfiguracija terena i lokacija na kojoj su se vatrogasci nalazili.
Bez kvara na helikopteru
•• Kruška za gašenje požara spuštena je na vrhu brda, a vatrogasci u kotlini, kilometar i pol dalje, iskljuèivo zbog jakog vjetra koji je onemoguæio pilota u pokušaju sigurnog iskrcavanja. Takvo Luèiæevo objašnjenje neosnovanima èini pretpostavke o kvaru helikoptera i puknuæu gume, zbog èega su gasitelji, kako se spekuliralo, prizemljeni u podnožju brda.
Vatra bila do koljena
•• Više je puta Josip Klariæ, otac poginulog zapovjednika vatrogasne intervencije Dina Klariæa, eksplicitno tvrdio kako trava na Kornatu nije mogla potpaliti ni roštilj, a kamoli taliti metal. I sam Luèiæ kaže kako je trava vatrogascima doista bila tek do koljena i suha poput baruta. Kljuènu je ulogu, po njegovim rijeèima, odigrao drugi èimbenik - jak vjetar promjenjivog smjera.
Preneseno sa: SLOBODNA DALMACIJA
