NOVA TRAGEDIJA PRIJETI GASITELJIMA

Napisao: Eduard Šoštarić eduard.sostaric@nacional.hr
Snimio: Josip Regović

Stradavanje trinaestorice vatrogasaca na Kornatu pokazalo je da životi vatrogasaca na požarištima mogu biti ugroženi svaki put prije i svega zbog njihove loše opremljenosti zaštitnim odijelima, vatrogasnim kacigama, rukavicama i čizmama.

Opremljenost vatrogasaca jeftinim radnim kombinezonima po cijeni od 200 kuna s natpisom "vatrogasci" na leđima kojima se koriste vatrogasci na hrvatskoj obali u 70 posto svih intervencija tijekom ljeta mora se zakonski zabraniti, jer ne samo da ne štiti vatrogasce kod požara nego im itekako može odmoći zbog sastava materijala koji se u dodiru s vatrom topi i lijepi za ljudsko tijelo.

Primjer jedinog preživjelog vatrogasca Frane Lučića, koji je i inače uvijek bio predmet šale među kolegama vatrogascima zbog toga jer je prigodom svake intervencije bio potpuno opremljen zaštitnom opremom koja mu je zbog svoje težine otežavala kretanje, samo govori o tome da ulaganje u kvalitetnu opremu nema cijenu, jer se time spašavaju ljudski životi.



Frane Lučić uspio je preživjeti u prvom redu zbog činjenice da mu je zbog nošenja zaštitnog kombinezona, odijela i kacige površina opekotina trećeg stupnja bila 50 posto, a uspio je zaštititi i dišne organe od smrtonosnih opeklina, jer je na sebi imao vatrogasnu kacigu s vizirom. Ostali vatrogasci, neprikladno i neujednačeno opremljeni, bili su opečeni na 65 - 95 posto površine tijela, i to čak s opeklinama četvrtog stupnja.
Zbog izgleda njegova vatrogasnog zaštitnog kombinezona prilikom dolaska u bolnicu, koji vatra gotovo nije taknula, jasno je kako je Lučić morao na sebi imati i interventno zaštitno odijelo, za razliku od ostalih vatrogasaca koji su odijelo možda nosili sa sobom, ali ga nisu stavljali na sebe.

Tragedija na Kornatu upozorenje je i hrvatskoj vladi da na neki način financijski pomogne županijama i gradovima osobito u Dalmaciji kad je riječ o financiranju opremanja vatrogasnih postrojbi, jer je i poslije tragedije očito da se u tom smislu gotovo ništa neće učiniti na lokalnoj i državnoj razini.

Nekolicina od šestorice poginulih vatrogasaca koji su i prije dolaska spasilačke ekipe na Kornat bili mrtvi - Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić te Gabrijel Skočić i Hrvoje Strikoman - u trenutku nailaska vatre bili su odjeveni u obične jeftine radne kombinezone od 250 kuna čiji je sastav tkanine 50 posto pamuka i 50 posto poli-estera. nešto slično običnim ljetnim majicama.

Nekoliko vatrogasaca je imalo samo obične košulje kratkih rukava na intervenciji, pa ne začuđuje da su odmah podlegli opeklinama.

Spomenuti radni kombinezoni, koji se od ostalih kombinezona u mehaničarskim radionicama razlikuju samo po tome što imaju na leđima oznaku vatrogasci i fluorescentnu traku, prikladni za rad u garažama i pri pranju vatrogasnih vozila, nemaju nikakav impregnirani sloj zaštite na sebi i gore odmah u dodiru s vatrom bilo da se radi o vatri upaljača, uređaja za zavarivanje, a pogotovo kod požara na otvorenom, prošlog nam je tjedna rekao izvor blizak državnom povjerenstvu koje istražuje uzroke požara na Kornatu.

Nacional je provjerio te navode pokusom na jednom !takvom kombinezonu i rezultati su bili poražavajući. Bilo je dovoljno da se upaljačem potpali nogavica takvog kombinezona na otvorenom da bi počelo njegovo taljenje, uz pojavu crnog dima, koje je preraslo u buktinju s potpunim sagorijevanjem za samo tri minute. Na zgarištu se poslije toga nije moglo naći ništa drugo osim ostataka kombinezona koji su nalikovali potpuno izgorjelom novinskom papiru. Ako je za takav pokus bio dovoljan upaljač, može se samo zamisliti u kakvu se buktinju pretvorio dio nesretnih vatrogasaca na Kornatu s intenzitetom i brzinom požara koji je tamo nastao 30. kolovoza 2007. u popodnevnim satima.

"Na fotografskim snimkama s mjesta tragedije vidljivo je kako su zacrnjena samo mjesta gdje su pronađeni vatrogasci. Suha trava ne stvara gust crni dim kao niti benzin ili kerozin. Jedino izgaranje sintetičke odjeće može objasniti Čađu".

Nalaz ''ugljikovodika kratkog lanca'' na tijelima vatrogasaca, a misli se prije svega na benzin, ne znači ništa. On može nastati izlaganjem ''ugljikovodika dugog lanca'' kao što su polietilen, polipropilen i ostale plastike, pa čak i izlaganjem i otapanjem ljudskih masnoća pri visokoj temperaturi u procesu pirolize", rekli su Nacionalu izvori bliski povjerenstvu koje istražuje okolnosti tragedije na Kornatu.


Radni kombinezon toga tipa i s takvim sastavom materijala u Hrvatskoj ne prolazi nikakve ateste i ne smatra se zaštitnom opremom u vatrogastvu, premda ih na intervencijama koristi većina dalmatinskih dobrovoljnih vatrogasnih društava. Razlog tomu je isključivo financijski, jer gradovi i županije ne izdvajaju dovoljno novca da bi se svi vatrogasci opremili kvalitetnom opremom.

Prvi smrtno stradali vatrogasci u trenutku tragedije na Kornatu nisu imali na sebi niti intervencijska zaštitna odijela od Nomexa, materijala koji sprečava taljenje materijala, njegovo gorenje i prodor vatre prema tijelu, premda gaje većina nosila i sa sobom, ali u praksi na terenu vatrogasci ga ne koriste jer je ono teško i u njemu je prilično toplo.
Nomex je materijal koji pruža zaštitu pri temperaturi od 250 C do 300 C. Zaštitna odjeća s Nomexom je izrađena od aromatskog poliamidnog platna. Tkanina pranjem ne gubi protuplameno svojstvo, brzo se suši, ne mora se glačati i osigurava veću zaštitu od izravne vatre, toplinske vodljivosti i električne struje, ne tali se, ne žari se, nema kapanja i ne lijepi se za kožu. Nema nikakva dermatološka učinka i ne stvara neugodan miris.

Obdukcijom je utvrđeno kako su poginuli vatrogasci dobili opekline trećeg i četvrtog stupnja koje su zahvatile čak 95 posto tijela, a smrt je nastupila kao izravna posljedica opeklina.

Premda im je u krvi utvrđena visoka koncentracija ugljičnog monoksida, patolozi su na temelju laboratorijskih nalaza utvrdili kako su umrli isključivo od opeklina, što samo pokazuje kakvom se brzinom širila vatra po njihovu nezaštićenom tijelu u dodiru s radnim kombinezonima koji su se na njima jednostavno istopili. U trenutku susreta s vatrom koja je dolazila brzinom od čak četiri metra u sekundi većina od trinaestorice vatrogasaca, koji su na putu prema kruški s vodom sjeli da se odmore, na glavi nije imala vatrogasne kacige kao ni zaštitne rukavice koje se u praksi i ne nose kad je riječ o požarima na otvorenom, doznao je Nacional.

Također, na nogama nisu imali ni zaštitne čizme. Za razliku od šestorice nesretnih vatrogasaca čija je površina tijela izravno opečena vatrom bila čak 95 posto trećeg i četvrtog stupnja zbog loše kvalitete kombinezona, preostala sedmorica vatrogasaca imala su prekriveno opeklinama 60 – 70 posto tijela uglavnom drugog i trećeg stupnja.

ZAŠTO JE FRANE LUČIĆ JEDINI PREŽIVIO KORNATSKI POŽAR

Ti su vatrogasci došli u bolnice s pougljenjenim šakama i stopalima, neki i s pougljenjenim ušima i nosovima i zbog toga su se morali amputirati i dijelovi tijela, jer nisu imali na sebi zaštitne čizme, rukavice i kacige. Međutim, većina njih je, za razliku od prvih šestero na mjestu poginulih vatrogasaca, umjesto običnih radnih kombinezona imala zaštitne vatrogasne kombinezone od Nomexa vrijedne oko 800 kuna koji su nakon tragedije na mjestu požara ostali u dobrom stanju.

Na snimkama dovođenja osam preživjelih vatrogasaca u bolnice bilo je vidljivo da u tom trenutku na sebi nisu imali vatrogasne kombinezone, što bi bilo u suprotnosti s postupkom tretiranja opeklina, jer se odjeća trebala skidati tek u bolnici, pa se u prvi mah pomislilo kako je u potpunosti izgorjela na njima. Međutim, svjedoci događaja s Kornata potvrdili su kako su sedmorica tada još uvijek živih vatrogasaca, čekajući pomoć, sa sebe sami skidali dijelove odjeće, čarapa i zaštitne vatrogasne kombinezone, što se i vidi po fotografijama ostavljenih kombinezona snimljenih m dan nakon tragedije do kojih je došao Nacional. To znači da su vatrogasna zaštitna odijela od Nomexa izdržala nalet vatre i nisu izgorjela. Postavlja se razumno pitanje kako to da su vatrogasci pretrpjeli tako teške opekline od kojih su kasnije šestorica umrla ako su nalet vatre izdržali njihovi zaštitni vatrogasni kombinezoni pronađeni na mjestu tragedije.

Nacional je iz medicinskih krugova doznao kako su opekline drugog i trećeg stupnja koje su prekrile više od 60 posto njihove kože nastale zbog nečeg drugog.

Ako se pažljivo pogledaju snimke dolaska stradalih vatrogasaca u neke od bolnica, može se vidjeti da na njihovim tijelima koje je pokrivao zaštitni kombinezon nije bilo izraženih crnih sagorjelih dijelova kože ili tijela, što u prvom redu govori o tome kako nije došlo do taljenja sintetike i njezina spajanja s kožom ili dijelovima tijela, odnosno da na sebi nisu imali jeftine radne kombinezone za razliku od svojih već tada preminulih kolega.

NOVA TRAGEDIJA PRIJETI

Vidljive opekline na njima, karakterizirane crvenilom i mjehurima na više od 60 posto površine tijela, nastale su pod utjecajem vruće pare koja je nastajala ispod njihovih odijela jer su svi vatrogasci zapravo bili znojni zbog visoke temperature i teško prohodnog terena kojim su hodali do kruške s vodom. Takav efekt vruće pare koji je trajao 15ak sekundi po tijelima vatrogasaca bio je dovoljan da opekline budu smrtonosne u konačnici. Vatrogasci su se našli na putu tzv. eruptivnom požaru pri kojem se požar na kosini širi nekoliko desetaka puta brže nego u početnoj fazi.
Prema iskazu jedinog preživjelog vatrogasca Frane Lučića, koji je objavio Nacional u jednom od prethodnih brojeva, vatrogasci su pokušali bježati od nadolazeće vatre penjući se prema vrhu. Međutim, zbog vrlo oštrog kamenja, konfiguracije terena gdje se jedva može hodati, nisu imali šanse pobjeći. Val vrućine je s požarom prebrzo došao. Prema preliminarnim vještačenjima MUP-ova središta za forenzička ispitivanja "Ivan Vučetić", ipak se radilo o eruptivnom požaru.

Vatra je na ulazu u kanjon dohvatila visoku travu, suhu kao barut i punu aromatskog bilja koje ima tri do četiri puta veću toplinsku moć od običnog raslinja. Nošen jakim jugom, plamen se trenutačno razbuktao s vatrenim jezicima visokim više metara. Naglo izgaranje izazvalo je pad tlaka iznad opožarenog područja, što je temeljna pretpostavka za formiranje najsmr-tonosnijeg neprijatelja svih gasitelja na svijetu. U dnu kornatskog kanjona, samo 350 metara od vatrogasaca, izrastao je vatreni tornado. Istodobno, stvarao se i efekt eruptivnog požara. Naime, ono što je na otvorenom prostoru nemoguće, u zatvorenom kanjonu se dogodilo, i brzina vatrenog vrtloga se povećavala i do stotinu puta. Pretpostavlja se daje vatreni tornado u 15 sekundi prevalio put do nastradalih vatrogasaca.

Da su u trenutku susreta s vatrom vatrogasci na sebi imali svu potrebnu opremu, uključujući ne samo interventne vatrogasne kombinezone od Nomexa nego i interventna odijela od istog materijala, zaštitne čizme, rukavice, vatrogasnu kacigu, te masku s kisikom, vjerojatno bi uspjeli preživjeti uz trajne posljedice, t a površina tijela pod opeklinama iznosila bi do 40 posto.

Međutim, teško je zamisliti da bi bilo tko i bilo kada zapovjedio takvu intervenciju na Kornatu i sasvim je nerealno očekivati da bi vatrogasci pristali sve to staviti na sebe prije svega zbog teško prohodnog područja na otoku i ljetnih vrućina.
Usto, sva ta oprema se ne smatra dovoljnom za ulazak u vatru nego samo za prilaz vatri. cs!

Preneseno sa stranica: NACIONAL-a

Acivi na 20.11.2007 08:56:57