Iz godine u godinu jači smo u tehnici, iskustvu i školovanju ljudi. Ako usporedimo Hrvatsku s ostalim zemljama Mediterana, imamo izuzetne rezultate. U Portugalu, Grčkoj i Francuskoj više izgori po požaru, uz silno veću tehniku kojom raspolažu, kaže glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin
Iako se protupožarna sezona bliži kraju, požari i dalje haraju. O proteklom protupožarnom razdoblju, spremnosti vatrogasaca i o tome je li se išta promijenilo u pristupu gašenju požara nakon kornatske tragedije, čija je obljetnica bila prije nekoliko dana, razgovarali smo s pomoćnikom ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) za službu vatrogastva i glavnim vatrogasnim zapovjednikom Mladenom Jurinom.
• Je li spremnost vatrogasaca i nakon tri naporna mjeseca i dalje na razini obavljanja protupožarnih zadaća?
- Kompletan pogon koji je pokrenut 1. lipnja, na svojim će mjestima biti u punoj spremi do 30. rujna, a po potrebi i duže. Vremenska prognoza ukazuje da će sljedećih dana porasti temperatura zraka tako da su ljudstvo i tehnika koji su s kontinenta premješteni na 40 lokacija u priobalju, najviše u Dalmaciji, kao ispomoć domicilnim snagama, spremni kako bi i tijekom rujna obavljali zadaće kao i dosad i da bi intervencija bila brza i učinkovita. U sklopu DUZS-a premjestili smo snage na 15 lokacija, Hrvatska vatrogasna zajednica dislocirala je članove dobrovoljnih vatrogasnih društava na 20 lokacija, a na pet lokacija je Hrvatska vojska. Naravno, tu su još i lokalne vatrogasne jedinice.
• Kako ocjenjujete dosadašnju sezonu i napore vatrogasaca?
- Prošle godine imali smo čak 2562 požara. Bila je to vrlo teška sezona i bila bi najuspješnija da nije bilo tragedije na Kornatu. No Kornat je najveća tragedija koju smo doživjeli i bilo bi potpuno bespredmetno sada procjenjivati koliko smo se lani uspješno borili s ostalim požarima. To je jednostavno bila najgora sezona hrvatskog vatrogastva. Ove godine, prema neslužbenim informacijama, u lipnju, srpnju i kolovozu u priobalju smo imali 1383 požara u kojima je izgorjelo oko 3706 hektara, ili otprilike 2,5 hektara po požaru. To je i dalje izuzetno dobar pokazatelj kvalitete rada i dobro raspoređenih ekipa na terenu jer smo većinu požara uspjeli ugasiti u samom začetku. Nakon tragedije na Kornatu pojavio se određeni strah, pogotovo u zapovjednom lancu, može li se možda u nekom trenutku pogriješiti i u procjeni. Mogu vam reći da su ti strahovi nestali s prvim požarima. Sve zadaće odrađuju se vrlo profesionalno kako smo to radili i do Kornata, što pokazuje i ovaj rezultat. Ove godine nije oštećen niti jedan stambeni objekt. Bilo je nekoliko lakših ozljeda gasitelja poput uganuća noge i slično.
• Što je s požarima na miniranom području?
- To je poseban problem jer je na takvim nepristupačnim područjima gašenje moguće samo zračnim snagama. Te požare posebno vrednujemo iz razloga što nam kvare statistiku i na njih ne možemo drukčije djelovati osim pomoću zračnih snaga. U posljednja tri mjeseca na miniranom području imali smo 14 požara u kojima je izgorjelo čak 1414,5 hektara ili gotovo 100 hektara po požaru. No, opožarena područja ubuduće bi mogla biti i manja jer će Hrvatska 2010. imati na raspolaganju šest kanadera tipa CL 415 i šest zračnih traktora.
Dobro surađujemo s Hrvatskim centrom za razminiranje, kojem smo i ove godine sugerirali koje bi koridore u požarno rizičnim područjima trebalo razminirati kako bismo imali lakši i siguran pristup požarištima.
• Prije nekoliko dana obilježena je obljetnica kornatske tragedije. Je li se što promijenilo u strategiji gašenja požara?
- Da se poslije Kornata promijenila strategija, onda biste me s pravom mogli pitati o tome da ta strategija nije bila dobra do danas. Znači, nije se ništa promijenilo. Strategija je dobra i prošle godine pogasili smo više od 2500 požara. Mi 15-16 godina razvijamo strategiju gašenja požara na otvorenim prostorima i stalno je dograđujemo tako da smo iz godine u godinu jači u tehnici, iskustvu i školovanju ljudi. Ako usporedimo Hrvatsku s ostalim zemljama Mediterana, imamo izuzetne rezultate. U Portugalu, Grčkoj i Francuskoj više izgori po jednom požaru, uz silno veću tehniku kojom raspolažu nego Hrvatska.
• Jeste li zadovoljni ulaganjima u zaštitu protiv požara?
- Jesam. Jer ni od čega, od razrušenih vatrogasnih domova i starih vozila, a u ratu je više od 400 vozila nestalo i oštećeno, unatrag 12 godina napravili smo pravi preokret. Zahvaljujući Vladinom programu u 12 godina gotovo smo obnovili vozni park. Gotovo u potpunosti smo ispunili plan za zračne snage pa ćemo već od ove godine imati šest kanadera i šest zračnih traktora i helikoptera po potrebi.
Vlada je u protupožarnu zaštitu ove godine uložila 32,5 milijuna kuna, što se odnosi na provedbu programa i aktivnosti za ljeto te na troškove dislokacija, smještaja, dnevnica, prehrane, goriva, intervencija. No ako se na tih 32,5 milijuna kuna dodaju transferi MORH-u za protupožarne zračne snage, nabava nove opreme i sredstva koja za protupožarne svrhe izdvajaju jedinice lokalne samouprave te državni novac za profesionalne postrojbe, može se reći da Hrvatska za zaštitu od požara troši više od milijardu kuna.
• Kakav je stav hrvatskih građana o vatrogascima?
- Vatrogastvo u Hrvatskoj, nažalost, nema status koji zaslužuje. U zapadnoeuropskim zemljama i u Americi pogotovo vatrogasci su najcjenjenija hitna služba. U Americi su proglašeni herojima, a pred nama je dug put da promijenimo svijest kako vatrogasci nisu oni koji slave i piju na vatrogasnim zabavama, nego da je to služba koja štiti građane i njihovu imovinu. Nakon Kornata pitali su me hoće li se vatrogastvo smanjiti zato što se ljudi boje. Odgovorio sam da će se dogoditi baš obrnuto. Kornati su velika opomena, no u Hrvatskoj živi 4,5 milijuna ljudi koje treba štititi. I poslije Kornata priča o vatrogastvu nastavljena je u pozitivnom smjeru, u smislu još veće želje za učlanjenjem u tu službu nego dosad. Ove godine školovano je više od 400 vatrogasaca u vatrogasnom učilištu. Uz profesionalno vatrogastva, veliku važnost imaju i dobrovoljna vatrogasna društva jer rijetki su profesionalni vatrogasci koji nisu ponikli iz nekog DVD-a. Od tamo se crpi snaga i oboje je bitno.
• Kako riješiti problem nesrazmjera u financiranju dobrovoljnog i profesionalnog vatrogastva?
- Slažem se, trenutno postoji taj nesrazmjer u financiranju. Kad je vatrogastvo 2000. godine izišlo iz sustava MUP-a, financiranje javnih vatrogasnih postrojbi palo je na teret gradova i općina. Oni nisu imali dovoljno novca pa je uvedeno prijelazno razdoblje. U njemu su lokalne uprave i samouprave trebale postupno preuzimati to financiranje, a država se polako povlačiti. S vremenom se postigao odnos pola-pola, ali i shvatilo da gradovi jednostavno sami neće moći izdvajati novac za javne vatrogasne postrojbe. Tako smo došli do sadašnje situacije u kojoj država cijelo vrijeme izdvaja novac za financiranje minimalnih standarda javnih vatrogasnih postrojbi. Lani je za to utrošeno 300 milijuna, a ove godine planirano je oko 320 milijuna kuna. Istodobno državna sredstva nisu išla za dobrovoljno vatrogastvo.
Priprema se novi zakon o vatrogastvu kojim će se ta nepravda ispraviti. Mora se stvoriti financijski poticaj i za dobrovoljno vatrogastvo jer su dobrovoljna vatrogasna društva nositelj vatrogastva. Zakon bi trebao ići u hitnu proceduru već na jesen tako da se počne primjenjivati od 1. siječnja 2009. Po njemu bi se barem ista količina novca koja se izdvaja za profesionalne postrojbe trebala davati i DVD-ima kojih, iako bi se radilo o istim sredstvima, ima više.
• Često se kao problem spominje i ustroj hrvatskog vatrogastva.
- Vatrogastvo i njegov ustroj produkt su Ustava i Zakona pa tako imamo na državnoj razini Državnu upravu za zaštitu i spašavanje unutar koje je služba za vatrogastvo s glavnim vatrogasnim zapovjednikom kao njezinim čelnikom, koje ima upravnu i rukovodeću ulogu u sustavu zaštite i spašavanje, samim tim i u vatrogastvu. Na državnoj razini imamo i Hrvatsku vatrogasnu zajednicu, nevladinu organizaciju koja kao udruga građana brine za hrvatsko dobrovoljno vatrogastvo.
Treći dio su protupožarne zračne snage koje su pri Ministarstvu obrane, a protupožarna inspekcija je u MUP-u. Na lokalnoj razini imamo dobrovoljne i javne postrojbe, zajedno sa zapovjednicima, koje su pod ingerencijom lokalne uprave i samouprave, dakle gradova i općina, a na razini županija imamo vatrogasne zajednice sa županijskim vatrogasnim zapovjednicima.
Dakle, na šest-sedam mjesta imamo različite segmente koji po svojim razinama i odgovornostima odrađuju svoj posao, a istodobno glavni vatrogasni zapovjednik, sukladno Zakonu o vatrogastvu, odgovara za stanje vatrogastva u Hrvatskoj. Ono prema čemu stremimo je da svi ti segmenti usklađeno rade temeljem svojih opisa poslova prema postojećem zakonu i koordinirano iz DUZS-a u velikim nesrećama i katastrofama.
• Kako bi trebao izgledati novi ustroj?
- Smatram da je službi vatrogastva u interesu što bolja suradnja sa svim segmentima vatrogastva, te da je ključna stvar dobra međusobna komunikacija i tome dajem prednost ispred bilo kakvih ustroja.
jasno. no ima jedan detalj na koji bi bilo dobro obratiti pažnju. kada je Lovrić imenovan to Jurina nitko nije pitao već ga je Đuro samo servirao. evo i ovih dana se to događa. U DUZSu se pišu rješenja za sve djelatnike s time da još uvijek nisu imenovani pomoćnici ravnatelja. znači, opet ravnatelj, ovaj put Trut odlučuje o rasporedu ljudi koji će kasnije biti servirani pomoćnicima. pa kada bi ti to profesionalno popratila moglo bi biti zanimljivo.
Ravnatelj ima ovlasti da rasporedi sve djelatnike unutar Uprave. Pomočnike Ravnatelja isključivo će prije pisanja riješenja potvrditi vlada RH. Dakle biti će sve pod lupom javnosti i svakako ću to odraditi sa zadovoljstvom.
čije suglasnosti? ima li tu nešto što nije baš transparentno? prijedlog za imenovanje pomoćnika ravnatelja daje ravnatelj Vladi, a rješenja za sve ostale državne službenike donosi sam ravnatelj. ili griješim?
Mislim sramota! Pa gdje je ta država, policija, KRIM i sl. Nisu uspjeli otkriti slučaj KORNATI, vjerujem da im je ovaj slučaj privatnog ineresa i pomaganja lakše za riješiti jer su upoznati da toga ipak ima! Mislim Lovriću, Jurine i sl. zar je do toga došlo da radi osobnih koristi i interesa rušite zakon i sl, pa tko ste vi uopče da mjenjate planove zaštite od požara. I kod nas je bio vrlo sličan problem, htjeli su radi svoga interesa silom ugurati svoje ljude da mogu raditi što žele ali nije išlo. Doći će sve to jednog dana na svoje. POZDRAV!
Hajde da to malo bar pokušamo stručnije prokomentirati, bar što se tiće prijedloga i raspoređivanja. Ovaj naš pogoditko lupa ko "Maksim po diviziji", a i Renata ne zaostaje. Sve je tu jasno, a koliko znam i transparentno. Zakonski raspisan natječaj u zakonskim rokovima s jasno određenim ovlastima.Ili možda ovlasti trba dati nekome drugom, morate samo reči kome? Koliko znam u tijeku je izbor pomoćnika, naravno s prijedlogom Ravnatelja i potvrdom Vlade RH. Područni uredi su u realizaciji, a naravno da će se djelatnici unutar službi imenovati po rješenjima za pomoćnike. I šta je tu sporno?
A jesi i ti neki pametnjaković. Bolje se malo preispitaj šta rade takvi kojima daješ legalitet. Od silnih obećanja obole od amnezije. Nije lako po cijelu godinu obilaziti vatrogasne postrojbe, puniti gepekte, dobro se najedati i to samo zato što si legalno izabran. baš me zanima znaju li to glavni, kako se to radi na terenu?
Dolaze samo tamo gdje imaju direktne koristi ili gdje osjete potrebu političke zaštite od močnika (čitaj Lovrić i ekipa).
Ako stvarno takve i slične potvdi Trut onda nek ne očekuje podršku nas vatrogasaca,jer nam ih je puna kapa. Ali izgleda da sve ide po starom prokušanom receptu, tresla se brda a rodija se miš.
transparentno da je postalo prozirno!! sporno je tu štošta! sporno je da se prvo donose rješenja za načelnike odjela i pomoćnike glavnog vatrogasnog zapovjednika a tek se onda imenuje glavni vatrogasni zapovjednik i zapovjednik civilne zaštite. na taj način se tim ljudima oduzela moć a servirala odgovornost. tko kaže da recimo Jurin ne bi rado potjerao Lovrića sa tog radnog mjesta? a može li to učiniti? ne! jer Lovriću rješenje daje ravnatelj! hajmo onda biti korektni pa priznati da to što je formalno Jurin Lovriću nadređeni ne znaći i da ima moć da ga smjeni.
Ja dajem prijedlog da se jedna kino sala preimenuje u ured za vatrogastvo ili nešto slično. Zašto ? Pa da svi foteljaši zauzmu dovoljan broj sjedalica.
na 18. rujna 2008 17:58
na 18. rujna 2008 18:11
na 18. rujna 2008 18:18
na 18. rujna 2008 18:24
na 18. rujna 2008 18:28
na 19. rujna 2008 12:10
na 19. rujna 2008 12:39
na 19. rujna 2008 12:53
na 19. rujna 2008 12:55
na 19. rujna 2008 13:04