Iz godine u godinu jači smo u tehnici, iskustvu i školovanju ljudi. Ako usporedimo Hrvatsku s ostalim zemljama Mediterana, imamo izuzetne rezultate. U Portugalu, Grčkoj i Francuskoj više izgori po požaru, uz silno veću tehniku kojom raspolažu, kaže glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin
Iako se protupožarna sezona bliži kraju, požari i dalje haraju. O proteklom protupožarnom razdoblju, spremnosti vatrogasaca i o tome je li se išta promijenilo u pristupu gašenju požara nakon kornatske tragedije, čija je obljetnica bila prije nekoliko dana, razgovarali smo s pomoćnikom ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) za službu vatrogastva i glavnim vatrogasnim zapovjednikom Mladenom Jurinom.
• Je li spremnost vatrogasaca i nakon tri naporna mjeseca i dalje na razini obavljanja protupožarnih zadaća?
- Kompletan pogon koji je pokrenut 1. lipnja, na svojim će mjestima biti u punoj spremi do 30. rujna, a po potrebi i duže. Vremenska prognoza ukazuje da će sljedećih dana porasti temperatura zraka tako da su ljudstvo i tehnika koji su s kontinenta premješteni na 40 lokacija u priobalju, najviše u Dalmaciji, kao ispomoć domicilnim snagama, spremni kako bi i tijekom rujna obavljali zadaće kao i dosad i da bi intervencija bila brza i učinkovita. U sklopu DUZS-a premjestili smo snage na 15 lokacija, Hrvatska vatrogasna zajednica dislocirala je članove dobrovoljnih vatrogasnih društava na 20 lokacija, a na pet lokacija je Hrvatska vojska. Naravno, tu su još i lokalne vatrogasne jedinice.
• Kako ocjenjujete dosadašnju sezonu i napore vatrogasaca?
- Prošle godine imali smo čak 2562 požara. Bila je to vrlo teška sezona i bila bi najuspješnija da nije bilo tragedije na Kornatu. No Kornat je najveća tragedija koju smo doživjeli i bilo bi potpuno bespredmetno sada procjenjivati koliko smo se lani uspješno borili s ostalim požarima. To je jednostavno bila najgora sezona hrvatskog vatrogastva. Ove godine, prema neslužbenim informacijama, u lipnju, srpnju i kolovozu u priobalju smo imali 1383 požara u kojima je izgorjelo oko 3706 hektara, ili otprilike 2,5 hektara po požaru. To je i dalje izuzetno dobar pokazatelj kvalitete rada i dobro raspoređenih ekipa na terenu jer smo većinu požara uspjeli ugasiti u samom začetku. Nakon tragedije na Kornatu pojavio se određeni strah, pogotovo u zapovjednom lancu, može li se možda u nekom trenutku pogriješiti i u procjeni. Mogu vam reći da su ti strahovi nestali s prvim požarima. Sve zadaće odrađuju se vrlo profesionalno kako smo to radili i do Kornata, što pokazuje i ovaj rezultat. Ove godine nije oštećen niti jedan stambeni objekt. Bilo je nekoliko lakših ozljeda gasitelja poput uganuća noge i slično.
• Što je s požarima na miniranom području?
- To je poseban problem jer je na takvim nepristupačnim područjima gašenje moguće samo zračnim snagama. Te požare posebno vrednujemo iz razloga što nam kvare statistiku i na njih ne možemo drukčije djelovati osim pomoću zračnih snaga. U posljednja tri mjeseca na miniranom području imali smo 14 požara u kojima je izgorjelo čak 1414,5 hektara ili gotovo 100 hektara po požaru. No, opožarena područja ubuduće bi mogla biti i manja jer će Hrvatska 2010. imati na raspolaganju šest kanadera tipa CL 415 i šest zračnih traktora.
Dobro surađujemo s Hrvatskim centrom za razminiranje, kojem smo i ove godine sugerirali koje bi koridore u požarno rizičnim područjima trebalo razminirati kako bismo imali lakši i siguran pristup požarištima.
• Prije nekoliko dana obilježena je obljetnica kornatske tragedije. Je li se što promijenilo u strategiji gašenja požara?
- Da se poslije Kornata promijenila strategija, onda biste me s pravom mogli pitati o tome da ta strategija nije bila dobra do danas. Znači, nije se ništa promijenilo. Strategija je dobra i prošle godine pogasili smo više od 2500 požara. Mi 15-16 godina razvijamo strategiju gašenja požara na otvorenim prostorima i stalno je dograđujemo tako da smo iz godine u godinu jači u tehnici, iskustvu i školovanju ljudi. Ako usporedimo Hrvatsku s ostalim zemljama Mediterana, imamo izuzetne rezultate. U Portugalu, Grčkoj i Francuskoj više izgori po jednom požaru, uz silno veću tehniku kojom raspolažu nego Hrvatska.
• Jeste li zadovoljni ulaganjima u zaštitu protiv požara?
- Jesam. Jer ni od čega, od razrušenih vatrogasnih domova i starih vozila, a u ratu je više od 400 vozila nestalo i oštećeno, unatrag 12 godina napravili smo pravi preokret. Zahvaljujući Vladinom programu u 12 godina gotovo smo obnovili vozni park. Gotovo u potpunosti smo ispunili plan za zračne snage pa ćemo već od ove godine imati šest kanadera i šest zračnih traktora i helikoptera po potrebi.
Vlada je u protupožarnu zaštitu ove godine uložila 32,5 milijuna kuna, što se odnosi na provedbu programa i aktivnosti za ljeto te na troškove dislokacija, smještaja, dnevnica, prehrane, goriva, intervencija. No ako se na tih 32,5 milijuna kuna dodaju transferi MORH-u za protupožarne zračne snage, nabava nove opreme i sredstva koja za protupožarne svrhe izdvajaju jedinice lokalne samouprave te državni novac za profesionalne postrojbe, može se reći da Hrvatska za zaštitu od požara troši više od milijardu kuna.
• Kakav je stav hrvatskih građana o vatrogascima?
- Vatrogastvo u Hrvatskoj, nažalost, nema status koji zaslužuje. U zapadnoeuropskim zemljama i u Americi pogotovo vatrogasci su najcjenjenija hitna služba. U Americi su proglašeni herojima, a pred nama je dug put da promijenimo svijest kako vatrogasci nisu oni koji slave i piju na vatrogasnim zabavama, nego da je to služba koja štiti građane i njihovu imovinu. Nakon Kornata pitali su me hoće li se vatrogastvo smanjiti zato što se ljudi boje. Odgovorio sam da će se dogoditi baš obrnuto. Kornati su velika opomena, no u Hrvatskoj živi 4,5 milijuna ljudi koje treba štititi. I poslije Kornata priča o vatrogastvu nastavljena je u pozitivnom smjeru, u smislu još veće želje za učlanjenjem u tu službu nego dosad. Ove godine školovano je više od 400 vatrogasaca u vatrogasnom učilištu. Uz profesionalno vatrogastva, veliku važnost imaju i dobrovoljna vatrogasna društva jer rijetki su profesionalni vatrogasci koji nisu ponikli iz nekog DVD-a. Od tamo se crpi snaga i oboje je bitno.
• Kako riješiti problem nesrazmjera u financiranju dobrovoljnog i profesionalnog vatrogastva?
- Slažem se, trenutno postoji taj nesrazmjer u financiranju. Kad je vatrogastvo 2000. godine izišlo iz sustava MUP-a, financiranje javnih vatrogasnih postrojbi palo je na teret gradova i općina. Oni nisu imali dovoljno novca pa je uvedeno prijelazno razdoblje. U njemu su lokalne uprave i samouprave trebale postupno preuzimati to financiranje, a država se polako povlačiti. S vremenom se postigao odnos pola-pola, ali i shvatilo da gradovi jednostavno sami neće moći izdvajati novac za javne vatrogasne postrojbe. Tako smo došli do sadašnje situacije u kojoj država cijelo vrijeme izdvaja novac za financiranje minimalnih standarda javnih vatrogasnih postrojbi. Lani je za to utrošeno 300 milijuna, a ove godine planirano je oko 320 milijuna kuna. Istodobno državna sredstva nisu išla za dobrovoljno vatrogastvo.
Priprema se novi zakon o vatrogastvu kojim će se ta nepravda ispraviti. Mora se stvoriti financijski poticaj i za dobrovoljno vatrogastvo jer su dobrovoljna vatrogasna društva nositelj vatrogastva. Zakon bi trebao ići u hitnu proceduru već na jesen tako da se počne primjenjivati od 1. siječnja 2009. Po njemu bi se barem ista količina novca koja se izdvaja za profesionalne postrojbe trebala davati i DVD-ima kojih, iako bi se radilo o istim sredstvima, ima više.
• Često se kao problem spominje i ustroj hrvatskog vatrogastva.
- Vatrogastvo i njegov ustroj produkt su Ustava i Zakona pa tako imamo na državnoj razini Državnu upravu za zaštitu i spašavanje unutar koje je služba za vatrogastvo s glavnim vatrogasnim zapovjednikom kao njezinim čelnikom, koje ima upravnu i rukovodeću ulogu u sustavu zaštite i spašavanje, samim tim i u vatrogastvu. Na državnoj razini imamo i Hrvatsku vatrogasnu zajednicu, nevladinu organizaciju koja kao udruga građana brine za hrvatsko dobrovoljno vatrogastvo.
Treći dio su protupožarne zračne snage koje su pri Ministarstvu obrane, a protupožarna inspekcija je u MUP-u. Na lokalnoj razini imamo dobrovoljne i javne postrojbe, zajedno sa zapovjednicima, koje su pod ingerencijom lokalne uprave i samouprave, dakle gradova i općina, a na razini županija imamo vatrogasne zajednice sa županijskim vatrogasnim zapovjednicima.
Dakle, na šest-sedam mjesta imamo različite segmente koji po svojim razinama i odgovornostima odrađuju svoj posao, a istodobno glavni vatrogasni zapovjednik, sukladno Zakonu o vatrogastvu, odgovara za stanje vatrogastva u Hrvatskoj. Ono prema čemu stremimo je da svi ti segmenti usklađeno rade temeljem svojih opisa poslova prema postojećem zakonu i koordinirano iz DUZS-a u velikim nesrećama i katastrofama.
• Kako bi trebao izgledati novi ustroj?
- Smatram da je službi vatrogastva u interesu što bolja suradnja sa svim segmentima vatrogastva, te da je ključna stvar dobra međusobna komunikacija i tome dajem prednost ispred bilo kakvih ustroja.
E moja bračo mila i kontra i ray-ban da ste mi bliže sada bih vas izljubila. Pametno zborite, a ja isto mislim da je vrijeme da ode, jer jedno priča a drugo radi a dobrovoljstvo mu je zadnja rupa na svirali. Pod njegovim zapovjedništvom osnovan je toliki broj javnih postrojbi i dižem glas za novo.
"Pod njegovim zapovjedništvom osnovan je toliki broj javnih postrojbi i dižem glas za novo."
Za tvoju informaciju, Mladen je na jednom sastanku jasno naglasio kako nista ne moze protiv osnivanja novih JVP jer su zahtjevi zakonski osnovani.
A vas par na ovom Portalu pucate po krivoj osobi.
skoro da bi čovjek pomislio da se iza ovih komentara kriju oni koji bi sebe rado vidjeli na Jurinovoj fotelji... nemojte zaboraviti kako je ta fotelja lako zapaljiva i da je stvorena samo za pravog vatrogasca
Puno pričate a nitko nema nikakav dobar plan za riješavanje problema,več tri mjeseca se raspravlja o samo jednoj temi,ja bi ovo ,ja bi ono,treba ovo treba ono.Uvijek isti ljudi raspravljaju, izgleda da portal nitko drugi ne čita ili ga čita ali ne želi raspravljati.A VI RENATA,po vašem je najbolje da se JVP raspuste,vatrogascima da se podijele otkazi im da onda sve lijepo prijeđe u sistem dobrovoljnig vatrogastva,ako zato pišete na portalu ondab ja smatram da VI baš i niste za nekakav boljitak hrvatskog vatrogastva nego baš naprotiv.Pozdrav svim vatrogascima i profesionalnim i dobrovoljnim
Kako ne bi bilo. Nek se malo približi Jugu kao vama u sredini pa nek dokući stvarnu problematiku vatrogastva. Ili eto prijedloga, ajmo ga imenovati doživotno tako da je čovjek siguran za fotelju, a onda ne mora stalno lobirati na sve strane za sebe.Ostat će mu više vremena da se konačno počne baviti s onim za što prima plaću.
ako neće Muhamed brdu... kako bi bilo da se "Jug"malo organizira i jasno i glasno istakne svoje probleme?! bilo bi odlično da da i poneki konkretan prijedlog rješenja i tko kaže da se stvari ne bi pomakle? teško da netko od kolega nije spreman ovdje bilo kome pomoći...
na 10. rujna 2008 15:50
na 11. rujna 2008 07:48
na 11. rujna 2008 10:47
na 14. rujna 2008 15:57
na 15. rujna 2008 09:32
na 15. rujna 2008 19:32
na 17. rujna 2008 12:34
na 17. rujna 2008 12:48
na 17. rujna 2008 14:04
na 17. rujna 2008 14:06